Skromni su rezultati ukrajinske ofenzive koja je počela još u lipnju, a oslobođen je samo malen dio područja pod ruskom okupacijom. Ali, dok Rusi znaju kako odbijati napade ukrajinske vojske, čini se da imaju puno problema kada ih napadaju ukrajinski gerilci ili partizani.
Tako su prošli vikend ukrajinski partizani ubili tri ruska časnika u bombaškom napadu u okupiranom Melitopolju, a njihove ekipe, koje djeluju iza neprijateljskih linija, posljednjih su dana organizirale dva pokušaja atentata na proruske dužnosnike. Čini se da su ti napadi, zajedno s kampanjom napada projektilima i bespilotnim letjelicama na rusku vojnu infrastrukturu, sve važnija taktika dok Ukrajina pokušava zadržati pritisak na Moskvu.
Ukrajinska obrambena obavještajna služba opisala je bombaški napad u subotu u Melitopolju kao čin osvete, pri čemu su ubijena najmanje tri časnika ruske Nacionalne garde. "Napad je izazvao paniku u Melitopolju jer su mnogi ruski policajci požurili na mjesto događaja s uključenim sirenama", objavili su ukrajinski obavještajci na Telegramu.
Meta partizana
Melitopolj je južni grad u regiji Zaporižje, koji je Rusija zauzela početkom rata, a Ukrajinci su ga neuspješno pokušali vratiti u ljetnoj ofenzivi. Promoskovske vlasti pokušale su promicati rusku kulturu i identitet u gradu, koji je i dalje središte ruskih snaga i vojne logistike, a strateški je važan zbog blizine Azovskog mora. No, Melitopolj je također meta ukrajinskih partizana, malih skupina boraca koji tajno djeluju, provode sabotaže i ubijaju ruske vojnike i policajce.
Krajem prošlog mjeseca ruski su dužnosnici izvijestili da je Oleg Carjov, bivši član ukrajinskog parlamenta koji je podržao invaziju Moskve 2022. godine, ranjen u Jalti na Krimu, a ukrajinska sigurnosna služba priznala je da je organizirala taj atentat. Carjev je imao sreće pa je poslije objavio video na društvenim mrežama koji pokazuje da je ostao živ. Za razliku od njega, Mihajlo Filiponenko, bivši čelnik proruske milicije u regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini, ubijen je prošli tjedan u eksploziji automobila, a vijest je objavila ruska državna novinska agencija RIA novosti.
"Čini se da Ukrajina intenzivira napade na rusku vojsku, logistiku i važne dužnosnike u pozadinskim područjima u okupiranoj Ukrajini i Rusiji", navodi Institut za proučavanje rata, istraživačka grupa sa sjedištem u Washingtonu, u izvješću objavljenom u nedjelju.
Napadi dolaze u trenutku kada je vojna protuofenziva, koju je u lipnju pokrenula vlada u Kijevu, uglavnom zastala jer nije uspjela ispuniti zacrtane ciljeve. Ukrajina nije bila u stanju probiti rusku obranu na jugu zemlje ili vratiti značajan teritorij na istoku. Činjenica je da je ove godine u Ukrajini malo teritorija prešlo u ukrajinske ruke, usprkos intenzivnim borbama i znatnim žrtvama s obje strane, i da Rusija još uvijek drži kontrolu nad gotovo jednom petinom ukrajinskog teritorija.
Težak napredak
Vojni analitičari smatraju da će u nadolazećim tjednima napredak za Ukrajinu u regiji Zaporižje biti još teže postići jer će početak kišnog vremena otežati korištenje mehaniziranog vojnog transporta i jer će se ukrajinska vojska morati odmoriti i rotirati svoje trupe. "Tamo se još uvijek vode borbe, ali u ovoj fazi nema mnogo toga što bi se moglo opisati kao napredovanje Ukrajinaca", rekao je Michael Kofman, viši suradnik u Zakladi Carnegie za međunarodni mir te stručnjak za ruske i ukrajinske vojske. Raketni udari na Krim i područja koja Rusija drži na jugu i istoku sada su primarna ukrajinska taktika. Ukrajina je ljetos pojačala intenzitet raketnih i bespilotnih napada jer je još tada postalo jasno da protuofenziva nije dovela do brzog napretka, kako su se nadali zapovjednici u Kijevu.
Ti su udari polučili zapažene uspjehe, prisilivši Rusiju da povuče dio svoje mornaričke flote s Krima i dislocira vojnu logistiku na veću udaljenost. Na primjer, projektili koje je ispalila Ukrajina u rujnu oštetili su sjedište ruske Crnomorske flote u Sevastopolju. Ipak, nejasno je mogu li ukrajinski raketni napadi i kampanje ubojstava lokalnih ruskih vojnika ili časnika omogućiti prekretnicu u ratu i osigurati veći teritorijalni proboj, komentirao je za New York Times Ben Barry, viši suradnik za studije kopnenog rata pri Međunarodnom institutu za strateške studije.
Da bi se to dogodilo, savezničke države NATO-a najvjerojatnije bi se morale pozabaviti širim vojnim potrebama koje je nedavno opisao vrhovni zapovjednik Ukrajine, general Valerij Zalužni. U intervjuu za Economist je general Zalužni rekao da su, između ostaloga, Ukrajini potrebni bolji borbeni zrakoplovi i bolje mogućnosti elektroničkog ratovanja ako želi prekinuti pat-poziciju. Ben Barry je objasnio razliku između borbi koje se odvijaju duž prvih linija, koje je opisao kao blisku bitku, i ukrajinske kampanje gerilskih udara i drugih napada iza prvih linija, koje je nazvao dubokom bitkom. "Kumulativni učinci duboke bitke trebali bi blisku bitku učiniti puno lakšom. I što više Ukrajina dubokom borbom nagriza ruske vojne sposobnosti u najširem mogućem smislu, to je veća šansa za ruski kolaps u budućnosti."