Ukrajinske vojne postrojbe postigle su ključni napredak na južnom frontu, uspostavivši položaje na istočnoj strani rijeke Dnjipro. Ukrajina je pokrenula veliku protuofenzivu još u lipnju kako bi vratila okupirane teritorije na jugu zemlje. Međutim, ofenziva je brzo zapela i ukrajinske su snage bilježile tek neznatne napretke. Čini se kako su se noćne diverzije preko rijeke Dnjipro pokazale kao dosad najuspješnije akcije ukrajinskih snaga, koje potencijalno otvaraju novu liniju napada na Krimu.
Ukrajinski vojnici prebacuju se preko rijeke Dnjipro noću u malim skupinama. Nedavno su uspjeli prebaciti oklopna vozila Humvee i najmanje još jedno borbeno vozilo te su uspostavili tri uporišta na istočnoj obali u regiji Herson.
Operacija na istočnoj obali rijeke Dnjipro pokazala se skupom i teškom. Vojnici koji su sudjelovali u borbi kažu da su pod jakom vatrom. Ruske bespilotne letjelice neprestano kruže iznad njihovih na brzinu iskopanih rovova, koordinirajući udare topništva svaki put kad otkriju kretanje. Jedan vojnik iz 38. brigade ukrajinskih marinaca, koji je prešao na istočnu obalu početkom studenoga, rekao je za The Wall Street Journal da je njegova jedinica napredovala oko 100 metara u šest dana koliko je bio ondje.
Ruski vojni bloger Voenkor Kitten oslikao je jednako strašnu sliku. "U smjeru Dnjipra neprijatelj je počeo prebacivati opremu na lijevu obalu s različitim stupnjevima uspjeha. Ako je prije 10-14 dana s ove strane Dnjipra neprijatelj imao 50 do 70 ljudi, sada ih ima 300 u mjestu Krinki. U tijeku su konstantni pokušaji napada i širenja mostobrana", napisao je Voenkor Kitten. Cilj Ukrajine nije potpuna ofenziva, nego stvoriti rupe u ruskoj obrani i postaviti diverzantske grupe za izvođenje akcija na kopnenom koridoru do Krima, poput napada na kontrolne točke i izvođenje zasjeda u smjeru prema Melitopolju, Enerhodaru i Novoj Kahovki, ističu vojni blogeri. Budući da je ukrajinska protuofenziva drugdje uglavnom zapela u pat-poziciji, bilo kakvo napredovanje u Hersonu pomoći će u smanjenju pritiska na ukrajinske snage u jugoistočnoj regiji Zaporižja tako što će prebaciti barem dio ruskih snaga na istočnu obalu Dnjipra. Osim toga, svako ozbiljno napredovanje iz naselja Krinki, koje se nalazi oko 65 kilometara sjeverno od Krima, moglo bi također biti od koristi Ukrajini u slučaju potencijalnog desanta na poluotok.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, u utorak je prvi put priznao da su ukrajinske snage osigurale uporište na istočnoj obali rijeke Dnjipro u južnoj regiji Herson. "Unatoč lošim izgledima, oružane snage Ukrajine stekle su uporište na lijevoj (istočnoj) obali Dnjipra. Ukrajinski vojnici korak po korak demilitariziraju Krim. Prešli smo 70 posto udaljenosti. Naša protuofenziva se nastavlja. Znamo kako pobijediti", izjavio je Jermak.
Rusija je također priznala da su ukrajinske snage prešle rijeku Dnjipro, ali su suočene s "paklenom vatrom" i smrću. "Moskovska vojska prikliještila je ukrajinske snage koje su prešle na istočnu obalu rijeke i zasula ih paklenom vatrom. Sada su tamo dovedene naše dodatne snage. Neprijatelj je zarobljen u Krinkiju i za njega je priređen vatreni pakao: bombe, rakete, teški bacači plamena, topničke granate i dronovi", rekao je Vladimir Saldo, ruski guverner dijela regije Herson pod kontrolom Moskve, dodajući da su u posljednja dva do tri dana ukrajinske snage izgubile stotinjak boraca. Daljnje ukrajinsko napredovanje na ruskoj strani Dnjipra bilo bi velik udarac za ruske okupacijske trupe. Ukrajinci se sada utrkuju s vremenom jer će početak zime sljedeći mjesec zakomplicirati njihove napore da prebace ljude i opremu preko rijeke te pokrenu napade uz uporabu borbenih oklopnih vozila.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sastala se jučer s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bruxellesu kako bi razgovarala o povećanju proizvodnje streljiva u EU i jačanju otpornosti "kritične infrastrukture". Njemački ministar obrane Boris Pistorius je prethodni dan priznao da EU neće ispuniti svoj cilj opskrbe Ukrajine s milijun topničkih granata i projektila do ožujka sljedeće godine. Istodobno je NATO najavio da će kupiti šest zrakoplova Boeing kako bi zamijenio svoju zastarjelu flotu nadzornih zrakoplova sustava za zračno upozoravanje i kontrolu (AWACS), jačajući sposobnosti Saveza da se obrani od ruskih prijetnji. Očekuje se da će prvi zrakoplov biti spreman do 2031. godine. NATO je objavio da zajednička nabava zrakoplova predstavlja jednu od "najvećih kupnji u povijesti", ali nije otkrio ukupni trošak. Zrakoplovima će upravljati Sjevernoatlantski savez, vjerojatno iz svoje zračne baze Geilenkirchen u Njemačkoj, a obavještajne podatke dijelit će svih 31 država članica.