Tajvanska stranka Kuomintang birače uvjerava da će ta otočna zemlja završiti u ratu s Kinom ne pobijedi li na predstojećim izborima njihov kandidat. Stanovnici Tajvana na izbore izlaze 13. siječnja, a iako su gospodarska pitanja visoko na ljestvici prioriteta građana, birače brine i geopolitička situacija.
"Prije nisam mislila da bi moglo doći do rata, ali sada kada znam da postoji i ta mogućnost osjećam strah. Demokratska stranka je preagresivna, želim da se s Kuomintangom vrati mir", objašnjava u razgovoru za BBC Shi, 45-godišnjakinja iz Taoyuana, grada u kojem Nacionalistička kineska stranka ima veliku podršku. Nešto starija sugovornica prema Kini gleda iz drugih razloga. "Od Kine moramo učiti o tome kako se brine za građane. Pogledajte samo njihove brze željeznice i ostalu infrastrukturu. Kina je tako napredna, čak su i njihovi telefoni bolji. Kod nas toga nema", govori Tu (58).
Ove dvije žene glasat će za kandidata Kuomintanga Hou Yu-iha, 66-godišnjaka koji se proslavio dok je bio na čelu tajvanske policije ulovivši ubojice iz nekoliko poznatih kriminalističkih slučajeva. Uskoro je policijski šef započeo političku karijeru, najviše se istaknuvši kao gradonačelnik Novog Taipeija. Prije dvije godine, kada je tražio reizbor, doslovno je pomeo konkurente. Njegova stranka sada se nada da će ih dovesti do vrha države. Hou je protivnik tajvanske neovisnosti, ali je u kampanji izbjegavao precizno se izjasniti o stavu prema Kini.
Njegova stranka donedavno je bila glavni protivnik NR Kine. Uostalom, riječ je o stranci kineskih političkih izbjeglica koji su utočište pronašli na otoku nakon što je Kina prigrlila komunizam. Međutim, vremena se mijenjaju. Kina je danas gospodarski gigant i ekonomije dvaju susjeda su čvrsto isprepletene. Stranka želi bolje odnose s Kinom.
Huov potpredsjednik Jaw Shaw-kong poznati je tajvanski komentator i nekadašnji čelnik nacionalističke stranke Nova stranka. Odavno se zalaže za ponovno ujedinjenje Tajvana i Kine iako je nedavno izjavio da ne bi pokrenuo postupak ujedinjenja jer je zemlja po tom pitanju previše podijeljena.
Dok broji predizborno sitno, stranka se usredotočila na pitanje rata i mira pozicionirajući se kao opcija s kojom je mir zajamčen. Proteklih osam godina na vlasti je bila Demokratska progresivna stranka (DPP) čiji je aktualni predsjednički kandidat William Lai Ching-te. On je istaknuti zagovornik tajvanske samouprave i neovisnosti. Svoje nezadovoljstvo njegovom nacionalističkom strankom lijevog centra i njihovim politikama Kina je dosad pokazivala vojnim brodovima, dronovima i općenito povećavajući svoju vojnu prisutnost oko otoka. Kineski potezi postali su poznati na Tajvanu kao "siva zona ratovanja".
Kuomintang je s druge strane pokazivao otvorenost Kini do te mjere da se stranku optužuje da ima retoriku identičnu onoj službenog Pekinga. Stav prema Kini u prvom redu određuju ekonomski razlozi. Kina je najveći kupac tajvanskih proizvoda. Stotine tisuća tajvanskih poduzetnika ovise o Kini, a oni su biračka baza Kuomintanga. Stranku danas čine mnogi potomci boraca protiv Mao Ce Tunga koji su emocionalno vezani za kopnenu Kinu. Međutim, budući da većina otoka ne dijeli te osjećaje, stranka je morala balansirati između suprotstavljenih stavova. Ankete kontinuirano pokazuju da se Tajvanci smatraju kulturološki različitima od NR Kine. Većina stanovnika drži da je Tajvan izgradio vlastiti identitet i preferiraju zadržavanje statusa quo.
Kuomintang je zato morao ublažiti poruke o približavanju Kini i svesti ih na traženje "prijateljskijih odnosa". Zato danas kandidati te stranke govore o miru i ratu i na taj način rade na privlačenju glasova.