Birališta su otvorena u subotu na tajvanskim predsjedničkim i parlamentarnim izborima, koje je Kina opisala kao izbor između rata i mira, a odvijaju se dok Peking pojačava pritisak.
Tajvan je, piše Reuters, demokratska priča o uspjehu od održavanja prvih izravnih predsjedničkih izbora 1996.
Vladajuća Demokratska progresivna stranka (DPP), koja se zalaže za zasebni identitet Tajvana i odbacuje kineske teritorijalne zahtjeve, traži sada treći mandat sa svojim kandidatom, trenutnim potpredsjednikom Lai Ching-teom.
Uoči izbora, Kina je ponovo osudila Laija kao opasnog separatista i odbila njegove ponovljene pozive na razgovore. Lai kaže da je predan očuvanju mira preko Tajvanskog tjesnaca i da nastavlja jačati obranu otoka.
Lai se na izborima suočava s dva protukandidata za predsjednika - Hou Yu-ihom iz najveće tajvanske oporbene stranke Kuomintang (KMT) i bivšim gradonačelnikom Taipeija Ko Wen-jeom iz male Tajvanske narodne stranke (TPP), osnovane tek 2019.
Parlamentarni izbori jednako su važni, posebice ako nijedna od tri stranke ne može dobiti većinu, što bi moglo omesti novog predsjednika u donošenju zakona i izdataka, posebice za obranu.
Birališta su otvorena u osam sati, glasački listići se prebrojavaju ručno, nema elektroničkog niti glasovanja u odsutnosti, putem opunomoćenika ili prijevremenog glasovanja.
Rezultat bi trebao biti jasan do subote kasno navečer kada gubitnici priznaju, a pobjednik održi pobjednički govor.
Predsjednici Tsai Ing-wen ustavno je zabranjeno da se ponovno kandidira nakon dva mandata.