PEKING - Kineske vlasti upuštaju se u ambiciozne projekte geoinžinjeringa - megalomanskih zahvata na krajoliku - poput rušenja planina i zatrpavanja dolina, no sve to rade bez pokušaja da razumiju potencijalne rizike i negativne posljedice, i bez smislene procjene ekonomske isplativosti.
S početkom u 2010., Kina je krenula u proširenje nekolicine planinskih gradića. Umjesto da se nove građevine grade na padinama planina, inžinjeri su odlučili razvaliti planine i iskoristiti tu zemlju kako bi ispunili udoline i procijepe, s ciljem stvaranja velikih ravnih površina idealnih za razvoj gradova.
No, ti projekti se rade s miniminalnim sudjelovanjem znanstvenika i stručnjaka. Časopis Nature upozorava kako su radovi počeli bez ikakve studije utjecaja na okoliš, te kako već sad uzrokuju ozbiljne probleme.
Rahlo tlo koje ostaje nakon razaranja planina klizi u lokalne rijeke, uništava staništa divljih životinja, a vjetrovi koji su nekad puhali preko planina danas podižu masivne pješčane oluje u novoispunjenim dolinama.
U isto vrijeme, geolozi su se uključili u projekt tek nekoliko mjeseci nakon što su prva iskopavanja i zakopavanja počela. Proučili su nekoliko vrsti tla i izračunali idealne vrijednosti vlažnosti tla kako bi se umanjila erozija i ubrzala sedimentacija, no za većinu radova te su informacije došle prekasno.
Novonastaloj ravnici trebat će najmanje deset godina da se tlo sabije dovoljno da bi moglo služiti za izgradnju zgrada. S obzirom da će troškovi projekta doseći oko 16 milijardi dolara, brojni investitori radije bi izbjegli takav riskantan projekt s nepoznatim dugoročnim primanjima.
Tri kineska znanstvenika, Peiyue Li, Hui Qian i Jiahnhua Wu, pišući za Nature, pozivaju kineske vlasti da ulože veće napore i više sredstava u sudjelovanje znanstvenika i stručnjaka na projektu. Također savjetuju da se na suradnju pozovu i američki i europski stručnjaci koji već imaju iskustva u geološkim promjenama uzrokovanim rušenjem planina, što su američki rudari radili prilikom površinskog rudarenja.
Ekonomski stručnjaci mogli bi procijeniti isplativost projekta, i zaustaviti one projekte koji, premda izvedivi, ne bi donijeli nikakvu ekonomsku korist. Geolozi i biolozi mogli bi umanjiti razarajući utjecaj rušenja planina na biljne i životinjske vrste, meteorolozi bi mogli pomoći predvidjeti klimatske promjene koje će nastati uklanjanjem ‘zidova’ za zračne tokove.
Ništa od toga kineske vlasti za sada ne rade, a ono malo znanstvenih stručnjaka koji rade na projektu nisu niti dobro organizirani, niti međusobno povezani, pa je tako čest slučaj da dva različita instituta izvrše identično mjerenje ili se bave istim problemom, bez spoznaje da se radi o nepotrebnom udvostručavanju posla.