"Više od dvije godine nakon preuzimanja Afganistana, međunarodno izolirana talibanska vlada trudi se učiniti državnu ekonomiju samoodrživom, ako ne i samodostatnom", piše Washington Post.
Afganski dužnosnici prate izgradnju brana i kanala za pomoć poljoprivredi te tunela za povezivanje sa zabačenim područjima. Čeličane rade punom parom proizvodeći dijelove potrebne za projekte. Ambicije talibanske vlade djelomično proizlaze iz nužnosti, piše američki dnevnik. Talibanska represija ženskih prava učinila je talibane otpadnicima na svjetskoj sceni, a to je otežalo njihove pokušaje dolaska do državnih rezervi i osiguravanja zapadnog financiranja.
Dok se prije preuzimanja zemlje stranom pomoći financiralo tri četvrtine javne potrošnje, talibani sad tvrde da se za financiranje projekata većim dijelom oslanjaju na domaći prihod i carine. Zamjenik ministra gospodarstva Abdul Latif Nazari potvrdio je u intervjuu da financijska ograničenja sputavaju opseg vladinih projekata.
"Ali na pravom smo putu, onom koji vodi samodostatnosti", poručio je.
Međutim, ekonomska situacija afganistanskog stanovništva nastavlja se pogoršavati. Broj Afganistanaca koji trebaju humanitarnu pomoć skočio je za 60 posto od 2021. godine. Prema podacima UN-a, u takvoj je poziciji sad dvije trećine stanovništva.
No žele li samodostatnost, talibani moraju osigurati rast, zaposlenost i nižu razinu siromaštva, smatraju promatrači. Talibanski dužnosnici kažu da je prioritet ekspanzija crpljenja nafte, a prema procjenama prije njihova preuzimanja vlasti, s vremenom bi, s obzirom na zalihe, mogli pokriti vlastite potrebe za tim energentom. Razvoj novih naftnih polja na sjeveru zemlje, na području Amu Darya, mogao bi utrostručiti trenutačnu proizvodnju u nekoliko mjeseci.
Talibani su požurili iskoristiti zalihe litija i drugih minerala, čiju su vrijednost američki izvori 2010. godine procijenili na bilijun dolara. Afganistanske vlasti kažu da su ranije ove godine sklopili sedam ugovora za rudarenje u ulaganjima vrijednima 6,5 milijardi dolara. Do početka izvlačenja ruda moglo bi proći nekoliko godina, ali talibani kažu da će pokrenuti infrastrukturni projekti dotad biti završeni i ključni za izvoz ugljena, minerala, ali i povrća.
Na zapadu zemlje popravljaju se željezničke pruge koje zemlju bez pristupa moru povezuju s iranskim lukama. Nedavno je završen popravak tunela Salang, a talibani ističu da će olakšati putovanja i trgovinu s Uzbekistanom i Tadžikistanom.
Međutim, znakovi međunarodne izolacije na svakom su koraku. A što više vlada uspostavlja autonomnost, to je jasnije koliko je zemlja ovisna o susjedima. Tenzije rastu u prvom redu s Pakistanom, koji je ove jeseni zaustavio pošiljke šipka i luka na granici, među ostalim negodujući zbog skrivanja militanata koji napadaju po susjednoj zemlji. Politički sukob završio je izbacivanjem afganistanskih izbjeglica iz Pakistana i zatvaranjem granice. Velik su problem i planska isključenja električne energije. Talibani se nadaju da će uskoro u zemlji zaživjeti solarna energija, ali idućih nekoliko godina velika postrojenja poput čeličana morat će struju dijeliti sa stanovnicima napučenih gradova. Velike ambicije zahtijevaju veliku količinu energije, a Afganistan je godinama, samo da ne ostane bez svjetla, ovisio o uvozu struje.
Za izazove s kojima se suočavaju talibani većinom krive Zapad. Talibanski glasnogovornik Zabihulah Mudžahid prozvao je Sjedinjene Države zbog zamrzavanja sedam milijardi dolara sredstava afganistanske središnje banke nakon talibanskog preuzimanja vlasti. Prema pisanju Washington Posta, i afganistanski saveznici mogli bi se pokazati problemom za talibane. Iako neke kineske firme stoje u redu željne zaraditi na afganistanskim prirodnim resursima, kineska vlada još ima zadršku u odnosima s talibanima. Afganistan se snažno fokusira na veze s Iranom, ali stare granične tenzije oko ograničenih vodenih zaliha unose nepredvidljivost u političke odnose dviju zemalja.
U međuvremenu, porezi, naknade i licence postali su takav teret za dio Afganistanaca koji kažu kako razmišljaju o prekidu poslovanja.
"Ako vlasti od mene budu tražile još novca, zatvorit ću svoj biznis", rekao je 25-godišnji Ismail Hotak, koji je prošle godine pokrenuo posao s nekretninama. Mnoga od tih davanja postajala su i ranije, ali su ih korumpirani službenici proizvoljno smanjivali.
"Smanjili bi nam troškove za izravno plaćanje. Većina tog novca išla je njima u džep", prisjetio se ulični trgovac Sahib Kan Ansari (48) iz Kabula. Ansari poštuje smanjenje korupcije i povećana ulaganja u infrastrukturu. Međutim, smatra da bi ekonomija zaista procvala kad bi opet potekla zapadna pomoć i kad bi počela ulaganja. A to bi se, napominje, dogodilo da talibani povuku odluke o zatvaranju škola za djevojčice i djevojke.