Zagrebačka tvrtka Wirex Digital, podružnica kriptomjenjačnice koja se našla pod optužbama da je bogati Rusi koriste za izvlačenje novaca i izbjegavanje sankcija, više neće moći poslovati u Hrvatskoj, odluka je to Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Prema objavi koju je Hanfa objavila jutros na svojim stranicama, tvrtka Wirex Digital odbijena je iz Hanfina Registra pružatelja usluga virtualne imovine, a morat će ubrzo podnijeti i prijavu za brisanje djelatnosti pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružanja skrbničkih usluga novčanika iz sudskog registra.
Podsjetimo, Jutarnji je list prvi pisao o tvrtki Wirex Digital, koja ima mali ured na Trešnjevci, dvoje zaposlenih i godišnje prihode od gotovo milijardu kuna, više nego najvrednija domaća IT kompanija Infobip.
Riječ je ustvari o hrvatskoj podružnici londonske kriptomjenjačnice Wirex, aplikacije za razmjenu kriptovaluta koju koristi šest milijuna klijenata diljem svijeta, a čije sve transakcije prolaze kroz zagrebački ured.
Neprofitna organizacija Transparency International Rusija nedavno je objavila iscrpno izvješće u kojem problematizira poslovanje Wirexa, odnosno, tvrde da aplikaciju koriste bogati Rusi kako bi izbjegli sankcije, a to rade tako da kupuju lažne identitete na crnom tržištu, tzv. novčanih mula. Putem lažnih identiteta i aplikcije Wirex Rusi svoj novac izvlače u Europu. Te transakcije, prema pisanju Transparencyja, također prolaze kroz ured na Trešnjevci. U izvješću su ipak napomenuli da nema dokaza da Wirex u tome direktno sudjeluje i da je moguće da Rusi aplikaciju zloupotrebljavaju.
Međutim, odgovornost je tvrtke da toj praksi stane na kraj, tako misli Hanfa koja je u ožujku tvrtku stavila pod nadzor, a u listopadu im izdala osam nadzornih mjera, među njima da moraju osigurati "sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma" koji sada nije adekvatan. Prema priopćenju Hanfe, zagrebački se Wirex nije prilagodio mjerama iz nadzora.
"U nadzoru je utvrđeno da sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma nije razmjeran veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova pa je društvu naloženo da osigura adekvatan sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Te mjere društvo je trebalo primijeniti do 12. prosinca 2023. godine, no to još nije učinilo", stoji u objavi Hanfe.
Inače, zagrebačku je podružnicu, prema javnim podacima, osnovala matična londonska kompanija Wirex Holdings Limited u vlasništvu dvojice Rusa Pavela Matveeva i Dmitrya Lazaricheva. Podružnica je registrirana 2021. godine, četiri mjeseca prije ruske invazije na Ukrajinu, ali je počela poslovati tek 2022.
Direktori su u zagrebačkom Wirexu Sviatoslav Garal, ruski bankar sa singapurskom adresom, i Ana Boščić Puljić, pravnica iz Zagreba, koja je prethodno radila u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj poštanskoj banci, a u Wirexu od ožujka, znakovito, ima funkciju službenice za prijavu pranja novca.
Kada smo početkom prosinca objavili priču, kontaktirali smo Wirex Digital. Pitali smo jesu li upoznati sa sumnjivim transakcijama koje se vode preko njihove aplikacije. Također, kako komentiraju nalaze ruskog Transparencyja da se baš putem njihove aplikacije izbjegavaju sankcije. Odgovorili su nam tada, ugrubo, da se bore protiv toga, da prilagođavaju svoje kontrole i surađuju s hrvatski regulatornim institucijama.
"Ponosni smo na naš tim stručnjaka i predani smo uvođenju dodatnih kontrola koje sežu i izvan regulatornih zahtjeva, kako bismo se borili protiv "mula" računa i drugih zloupotreba na dark webu. Redovno surađujemo s regulatornim tijelima RH koja su dobro upoznata s poslovnim modelom i uspostavljenim SPNFT kontrolama unutar Wirexa. Wirex će nastaviti ovaj napredak u suradnji s našim brojnim regulatorima diljem svijeta, u skladu s rastom i razvojem globalnog kripto tržišta", odgovorili su.
Prema navodima Hanfe, Wirex, dakle, nije osigurao sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma adekvatan za količinu transkacija koju obavljaju.
Odvjetničko društvo Šavorić & Partneri, njihovi pravni zastupnici u Hrvatskoj, tada su nam rekli da ih zastupaju u pravnim pitanjima vezano za zakonsku regulative, ali da nisu ovlašteni govoriti o njihovu poslovanju. Odvjetnik Boris Šavorić, poznato je, bio je jedan od autora zakona Lex Agrokor. Govorilo se tada da je u potencijalnom konfliktu interesa jer je radio na zakonu o Agrokoru, ali i za rusku VTB banku, jednog od kreditora Agrokora.
Iz Hanfe su na kraju napomenuli da svako društvo ima pravo i ponoviti svoj zahtjev za upis u njihov Registar pružatelja usluga virtualne imovine ako je nakon izrečenih mjera ispunilo sve uvjete i zakonske odredbe. Zasad ipak u Hrvatskoj je u njihov registar upisano tek pet tvrtki - Electrocoin, Digital Assets, In Kapital, Adria Digital Exchange i Duplico - iako je dozvolu za poslovanjem u Hrvatskoj zatražilo njih 16.