Hrvatska je u posljednje vrijeme napravila značajan iskorak i konačno postala zemlja koja može učinkovito reagirati na zloupotrebe i kriminal koji se odvija u kriptovalutama, bilo da se radi o pranju novca ili računalnim prijevarama i drugim "klasičnim" kaznenim djelima.
Profunkcionirala je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), policija se ekipirala i ima posebnu ustrojstvenu jedinicu koja se bavi računalnim kriminalom, u zakonodavstvo su implementirani svi preduvjeti za otkrivanje i kažnjavanje malverzacija s kriptovalutama, a policija je registrirala svoj kriptonovčanik te može oduzeti kriptovalute stečene kriminalom i pohraniti ih do okončanja sudskog postupka.
Šest milijuna klijenata
Hanfa je u četvrtak podružnici londonske kriptomjenjačnice Wirex - društvu Wirex Digital iz Zagreba odbila upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine.
Radi se o virtualnoj mjenjačnici koja ima šest milijuna klijenata u svijetu, a za koju se sumnja da bogatim Rusima pomaže izvlačiti imovinu i izbjegavati sankcije. Hanfa je nad društvom Wirex Digital već prije obavila neposredan nadzor, u listopadu im je izrekla osam nadzornih mjera koje su morali primijeniti do 12. prosinca. Kako to nisu učinili, odbijen im je upis.
U Hanfinu Registru pružatelja usluga virtualne imovine upisano je samo pet društava, a zahtjeve za upis podnijelo je njih 16, što govori da se prije upisa za svako radi due diligence i primjenjuje Zakon o sprečavanju pranja novca.
Velike prepreke
Profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Sunčana Roksandić je sa sutkinjom Općinskog suda u Velikoj Gorici Kornelijom Ivanušić i voditeljem Službe terorizma u MUP-u Krešimirom Mamićem provela istraživanje i objavila stručni članak o oduzimanju kriptovaluta stečenih kaznenim djelom. Kaže da Hrvatska još prije nekoliko godina nije imala gotovo nikakve mehanizme za efikasni kazneni progon malverzacija kriptovalutama (tek su 2021. izrijekom spomenute u Kaznenom zakonu), ali su sada bitni pomaci na normativnom i praktičnom planu.
Unatoč tome, postoji nekoliko velikih prepreka za otkrivanje kriminala s kriptovalutama i njihovo oduzimanje. Često je problem već identifikacija korisnika koji trguje u kriptovaluti. Ako ide preko takozvane centralizirane burze, mora poštovati proceduru koja uključuje ostavljanje osobnih identifikacijskih podataka te su šanse za utvrđivanje identiteta korisnika veće nego kada se transakcije odvijaju na takozvanoj decentraliziranoj burzi, bez posrednika, što im omogućava da ne ostavljaju nikakve podatke o sebi. Na takvim su burzama svi novčanici anonimni i u tim slučajevima nema zamrzavanja i uzimanja kriptovalute bez ključa za ulazak u novčanik.
U hrvatskoj praksi postoji samo jedan takav slučaj, a riječ je o maloljetniku koji je tijekom 2021. i 2022. godine pristupao forumima na clear webu i dark webu te kupovao baze podataka koje su sadržavale elektroničku poštu korisnika i zaporke. Potom je pretraživao račune e-pošte i prikupljao podatke o pristupu kriptonovčanicama, takozvanom sjemenu, uz pomoć kojih je obavljao pristup novčanicama kriptovaluta korisnika i prebacivao kriptovalute s novčanika korisnika na svoje novčanike Exodus i Trust Wallet. Tako si je prikupio vrijednost od gotovo 93.000 eura.
Policija mu je pregledala mobitel te na njemu našla novčanik i u njemu iznos u kriptovaluti ethereum u vrijednosti od 134 tisuće američkih dolara te još vrijednost od preko 2600 dolara u kriptovaluti solana.
Istražni sudac izdao je nalog za oduzimanje kriptovaluta, a policija ih je iz maloljetnikova novčanika, koji je bio instaliran na mobitelu, prebacila na svoj novčanik za pohranu. Međutim, samo zamrzavanje i prebacivanje kriptovaluta bilo je moguće zato što je maloljetnik surađivao, odnosno policiji je dobrovoljno dao pristupne lozinke.
Zamrzavanje kriptovalute
Podaci o kriptonovčaniku, iznosu i takozvanom sjemenu, odnosno nizu od 12 riječi potrebnih za otključavanje kriptonovčanika, pohranjeni su u policiji te zapečaćeni dostavljeni nadležnom Državnom odvjetništvu.
Profesorica Roksandić kaže kako sve policije u svijetu imaju isti problem: svima je teško doći do podataka, odnosno razbijanja šifre za ulazak u kriptonovčanik, ali se tu koriste drugim policijskim tehnikama. Metode su im iste kao kada trebaju pregledati mobitel, a osumnjičenik im ne želi dragovoljno predati pristupne šifre.
Drugi problem nastupa kada se kriptovaluta zamrzne kako bi se osiguralo njezino oduzimanje kao imovine stečene kaznenim djelom. Naime, tijekom kaznenog postupka kriptovaluta može jako izgubiti na vrijednosti, a ne dokaže li se da je stečena kaznenim djelom, država bi mogla biti odgovorna za nadoknadu štete.
Države imaju različita rješenja, pa tako Francuska preporučuje sudovima da ih odmah prodaju na burzi kako bi se osigurala dostupnost novčane protuvrijednosti u trenutku oduzimanja, a u SAD-u ima slučajeva da je sud kriptovalutu prodao za dolar.
"Treba naći način kako da se sačuva vrijednost kriptovalute. Teoretski država treba njima gospodariti na najbolji mogući način", kaže prof. Roksandić.