Posljednjih nekoliko dana u javnosti se pojavljuju informacije o ugrizima kupača od strane morskih kornjača. Također, brojne su informacije o uzrocima ugriza a medijska pažnja i brojna laička objašnjenja doprinose uznemirenosti pojedinaca, posebice u područjima u kojima su ugrizi zabilježeni, ističu iz Instituta Plavi svijet. Zbog toga je troje stručnjaka pojasilo što se točno događa. Draško Holce ( Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb), Tina Belaj ( Oporavilište za morske kornjače, Institut Plavi svijet, Veli Lošinj) i Bojan Lazar (Sveučilište Primorska, Kopar, Slovenija) pojasnili su što se točno događa.
Morske kornjače, naime, uglavnom žive kao samotne jedinke. Jadransko more naseljavaju uglavnom glavate želve za koje je sjeverni Jadran jedno od glavnih mediteranskih područja ishrane i zimovanja, a procijenjeno je da u cijelom Jadranu živi preko 100 tisuća ovih kornjača. Taj broj uključuje razne dobne skupine želvi – od malih, spolno-nezrelih životinja i do odraslih jedinki čiji oklop može biti i do 120 centimetara dužine. Većina želvi uglavnom boravi u području otvorenog mora pa ih ljudi uglavnom ne primjećuju. Manji broj približava se obali te ulazi u kanale između naših otoka pa ih je povremeno moguće sresti. Osim njih u malom broju pojavljuju se i zelene želve koje također žive u Sredozemlju te veoma rijetko sedmopruga usminjača koja u Sredozemno more dolazi iz Atlantskog oceana.
Glavna sredozemna gnjezdišta glavate želve nalaze se u Grčkoj, Turskoj i Cipru. Odrasle jedinke u sezoni parenja migriraju iz svojih morskih područja ishrane prema gnjezdištima. Samo parenje odvija se ispred gnjezdišta te nakon oplodnje ženke izlaze na plaže na kojima u rupe u pijesku tijekom sezone koja traje nekoliko mjeseci u više navrata polažu jaja. Mužjaci nikad ne izlaze iz mora.
Iako uglavnom žive samotno, tijekom sezone parenja u područjima gnjezdišta okupljaju se odrasli mužjaci te mogu i agresivno braniti područja koja su zauzeli u očekivanju ženki s kojima će se pariti. Iako morske kornjače nisu agresivne niti predstavljaju opasnost, u područjima parenja može doći do međusobnih borbi mužjaka koji na taj način uspostavljaju određenu dominaciju unutar područja. Te borbe uključuju ugrize protivnika za vrat i peraje te pokušaj da se suparnika zadrži pod morem i slično. Povremeno, mužjaci koji brane svoj uspostavljeni teritorij mogu napasti i druge veće „organizme“ pa tako i kupače.
S obzirom da je tijelo glavate želve zaštićeno tvrdim koštanim oklopom, pokretljivost same želve nije posebno velika. Stoga se prilikom napada kornjača od napadača može braniti samo na dva načina – ili bijegom ili, ako to nije moguće, ugrizom. S obzirom da se hrane plijenom s morskog dna kao što su školjkaši, puževi, rakovi, ježinci i drugi beskralježnjaci glavate želve imaju izuzetno jake čeljusti kako bi mogle zdrobiti ljušture školjkaša i ostalih organizama. Stoga ovisno o veličini životinje u slučaju ugriza ozljede mogu biti i veoma ozbiljne.
- Tijekom posljednjih dana pojavilo se više opisa ugriza glavate želve u okolici plaže Slatine na Čiovu. S obzirom da su ugrizi morskih kornjača u Jadranu izuzetno rijetki te do sada nije bilo značajnijih incidenata pretpostavili smo da se radi o životinji koja je u strahu i samoobrani ugrizla kupače, posebice jer smo dobili i dojave o namjernom diranju životinja.
Potrebno je napomenuti da se jedini nama poznati zabilježeni slučaj kada je glavata želva ugrizla više kupača u Jadranu desio u Boki Kotorskoj, a opisali su ga liječnici Opće bolnice u Kotoru koji su u znanstvenom članku objavljenom u časopisu Acta medica Croatica opisali ozljede četiri ugrižena pacijenta i način njihovog liječenja. Ovakvi „napadi“ su zabilježeni i drugdje, primjerice u Grčkoj, a poznati su i primjeri da su se mužjaci, potaknuti povećanim lučenjem testosterona tijekom sezone parenja, pokušali pariti i s kupačim - poručuju stručnjaci.
Ponovljeni incidenti tijekom posljednjih dana upućuju na druge moguće uzroke ugriza. Analiza nedavnih događaja na Čiovu mogla bi upućivati da se radi o jedinci koja se iz nekog razloga nastanila u području ispred plaže te ga brani od uljeza. U početku teksta opisali smo agresivno ponašanje mužjaka ispred gnijezdećih plaža, no u Hrvatskoj do sada nije zabilježeno gniježđenje glavate želve. Istovremeno, tijekom posljednjih godina (pretpostavlja se zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena i zatopljenja ali i povećanja broja glavatih želvi u Sredozemlju) u Jadranu je zabilježeno više gnijezda glavate želve – u Albaniji i Italiji, a gnijezdo pronađeno 2021. u Jesolu pored Venecije najsjevernije je gnijezdo glavate želve ikad zabilježeno.
Mužjaci glavate želve tijekom sezone parenja mogu putovati između više međusobno udaljenih reproduktivnih staništa. No da bi mogli biti sigurniji da je neki usamljeni mužjak „zaposjeo“ područje ispred plaže na Čiovu te ga brani očekujući ženke ili se radi o privremenom boravku odrasle jedinke u ovom području potrebne su nam bolje fotografije ove želve. Osim utjecaja klimatskih promjena i zagrijavanja mora, razlog napada ove životinje može biti povezan i sa njenim prijašnjim „iskustvom“ s ljudima. Naime, poznato je da npr. samotni dupini ili dupini koji borave u blizini ljudi koji ih hrane mogu biti izuzetno agresivni kad očekujući hranu od kupača istu ne dobiju.
Naime, životinje koje dobivaju hranu od ljudi prestaju aktivno loviti i navikavaju se da ih ljudi hrane pa sve ljude povezuju s mogućnošću hranjenja, te kad naiđu na osobe koje im ne nude hranu koju oni očekuju postaju agresivni. Slično se ponašaju i brojne druge morske i kopnene divlje životinje koje ljudi hrane u prirodi.
- Upravo stoga često napominjimo kako se dupine (i druge morske životinje) u prirodi ne smije pokušavati hraniti. Je li ova želva tijekom svog života boravila u području u kojem je možda bila u blizini ljudi i od njih dobivala hranu pa sada očekuje nešto slično nije moguće reći osim ako životinja nije markirana - dodaju.
Pojasnili su kako su istovremeno s pojavom informacija o ugrizima dobili snimke sa plaže u Petrčanima na kojoj se vidi kako dva muškarca vuku veću glavatu želvu u plićak. Na snimci se vidi kako se želva bori da se oslobodi i jasno se vidi kako pokušava ugristi osobu koja ju drži, potvrđujući njihov prijašnji navod kako je ugriz jedino sredstvo obrane morske kornjače.
- Sve vrste morskih kornjača koje se pojavljuju u Jadranu strogo su zaštićene, a ponašanje ovih osoba jasno upućuje na kršenje Zakona o zaštiti prirode s obzirom da se radi o lovu i maltretiranju strogo zaštićene vrste. Snimka je u javnosti izazvala zgražanje i osudu što ukazuje na visoku svijest građana o tome kako morski organizmi nisu igračke - istaknuli su.
U slučaju želve koja boravi u području plaže Slatina na Čiovu kupače pozivaju na oprez. Prilikom ulaska u more bilo bi poželjno obratiti pažnju na prisutnost želve te se u slučaju njenog približavanja treba povući iz mora. Po mogućnosti prilikom ulaska u more bilo bi poželjno pogledati ispod površine koristeći masku kako bi utvrdili da želva nije negdje pri dnu. Također, bilo bi poželjno da kupači ne odlaze sami dalje od obale kako bi se ako se želva pojavi mogli sigurno vratiti.
- Pretpostavljamo da će kroz neko vrijeme ova želva sama napustiti područje. Pozivamo vas da nam svoje snimke ili fotografije pošaljete kako bi pokušali saznati nešto više o ovoj jedinci i razlozima njenog zadržavanja u području Slatina na Čiovu. Također, prema izjavama očevidaca neke osobe su unatoč mogućnosti da ih želva ugrize želvu na Čiovu dodirivali te je pratili i inicirali interakciju. Napominjemo još jednom da se radi o strogo zaštićenoj životinji te je takvo ponašanje kažnjivo.
U slučaju želve na plaži u Petrčanima policija vrši izvide te će po završetku istih ovisno o nalazu uputiti kaznenu prijavu protiv osoba koje su maltretirale ovu želvu - istaknuli su i dodali kako je u oba slučaja jasno je kako su ljudske aktivnosti, posredno (Slatine) i neposredno (Petrčane) ove životinje dovele u opasnost istovremeno izlažući i druge osobe opasnosti i neugodnim incidentima.
- Naglašavamo još jednom – morske kornjače obično se ne približavaju i ne upuštaju u interakcije s drugim većim životinjama i čovjekom nego se zadržavaju na sigurnoj udaljenosti. Iznimno je rijetko da morske kornjače ugrizu čovjeka te se radi isključivo o izoliranim slučajevima.- poručili su.