Uznemirujuću vijest objavili su švedski i japanski znanstvenici na nedavno održanoj 19. konferenciji međunarodnog društva za istraživanje spolno prenosivih bolesti u Quebecu, Kanada: pojavio se novi soj bakterije koja izaziva gonoreju, Neisseria gonorrhoeae ili gonokok, otporan na antibiotike.
Tim dr. Magnusa Unemoa koji tu bakteriju već godinama proučava u Sveučilišnoj bolnici Orebro u Švedskoj, kaže da bi mutirani soj donedavno lako izlječivu spolno prenosivu bakterijsku infekciju mogao pretvoriti u veliku prijetnju globalnom javnom zdravstvu.
Novi soj gonokoka H041 otporan je na sve antibiotike iz klase cefalosporina, posebice na najčešće korištene lijekove ceftriakson i cefiksim. Znanstvenici kažu da je H041 rezistentan na doze ceftriaksona tri puta veće od onih koje djeluju kod dosad poznatih sojeva.
- A otporan je i na većinu drugih testiranih lijekova. Ovo je alarmantno otkriće, no to se moglo i predvidjeti. Otkako su antibiotici postali standardna terapija za gonoreju još 1940-ih, Neisseria gonorrhoeae je pokazivala zavidnu sposobnost razvoja mehanizma rezistencije na sve lijekove kojima smo je željeli kontrolirati - izjavio je dr. Unemo - Hitno moramo pronaći nove terapije ako želimo spriječiti širenje problema.
- Doista neugodna vijest. Cefalosporini su zlatni standard ili prva linija u liječenju gonoreje posvuda u svijetu, posebice cefatrikson koji se daje kao intramuskularna injekcija - kaže dr. Maja Ceković, poznata zagrebačka dermatovenerologinja - Dakako, moguće ju primijeniti i druge antibiotike, doksocikline, azitromicin, eritromicin... Penicilin se danas rjeđe koristi jer vrlo često zajedno idu infekcije gonorejom i klamidijom, a penicilin ne pomaže kod klamidije. No samo je pitanje vremena do kada će i te druge terapije djelovati.
A koliko je gonoreja, (mnogima poznatija kao triper ili kapavac) raširena svjedoče statistike Svjetske zdravstvene organizacije - oko 65 milijuna ljudi ili oko jedan posto stanovništva svijeta godišnje budu inficirana. U 80 posto slučajeva pacijenti su mladi muškarci.
U Hrvatskoj gonoreje nema mnogo, a kako se svi slučajevi te bolesti (kao i drugih spolno prenosivih bolesti) moraju prijavljivati Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo, treba vjerovati da su brojke pouzdane.
Liječnici iz klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" su u svibnju na 3. hrvatskom kongresu o urogenitalnim i spolno prenosivim infekcijama u Opatiji objavili kako je od 2003. godine do danas ukupno napravljeno 1296 testova na gonokok, a bilo 27 ih je bilo pozitivnih. Također, rečeno je da kod nas gonoreju češće imaju homoseksualni muškarci, te HIV-pozitivne osobe.
- Činjenica da nema mnogo slučajeva gonoreje u Hrvatskoj i da su oni češći kod određene populacije ne znači ništa. Ne znači da se svi ne moraju paziti i odgovorno se ponašati. Rizik od svih spolno prenosivih bolesti, pa tako i gonoreje veći je za one koji ne koriste zaštitu ili često mijenjaju partnere - kaže dr. Ceković, koja je u svojoj praksi vidjela dosta slučajeva gonoreje.
Često je ta bolest neželjeni suvenir koji bi netko donio sa službenog puta, a posljednjih godina posebno iz nama susjednih zemalja gdje se bilježi znatno veći broj oboljelih nego u Hrvatskoj. Prema podacima srbijanskog Instituta za javno zdravlje, primjerice, u toj zemlji od 2008. godišnje bilježe više od 100 slučajeva gonoreje, a tamošnje liječnike zabrinjava i porast broja svih spolno prenosivih bolesti među mladima 20 do 29 godina. O porastu broja oboljelih od gonoreje puno se govori i u Bosni i Hercegovini, a tamošnji liječnici također upozoravaju da najveći rizik prijeti mladima.
Trenutno je teško reći dokle dogurao otporni gonokok H041. Dosad su slučajevi zaraze tim opasnim sojem zabilježeni samo u Japanu i Norveškoj. Pravo pitanje nije hoće li stići i do nas nego - kada će stići. U globalnom selu i bakterije brzo putuju.
Opasne posljedice
Gonoreju (kapavac ili triper) jednu od najčešćih spolno prenosivih bolesti uzrokuje bakterija Neisseria gonorrhoeae, koja se prenosi seksualnim kontaktom. Iznimno je zarazna. Zahvaća sluznice urogenitalnog sustava, a ponekad i druge organe.
Simptomi
Velik problem s gonorejom je u tome što ne mora imati nikakve simptome, pa zaražena osoba nije ni svjesna da je bolesna. Simptomi se razlikuju kod žena i muškaraca.
Žene: Čak četiri od pet zaraženih žena nemaju nikakve simptome ili su oni vrlo blagi. Kad postoje simptomi to su najčešće gnojni iscjedak, bol i pečenje pri mokrenju koji se pojavljuju dva do četiri dana nakon infekcije.
Može se razviti i bolna upala sluznice porođajnog kanala, a tada se često javlja bol pri hodu, sjedenju i za vrijeme spolnog odnosa. Rjeđi simptom je i upala rektuma.
Ako se ne liječi gonoreja kod žene prelazi u kroničnu fazu, a komplikacije su brojne - sve do neplodnosti i izvanmaternične trudnoće.
Muškarci: Dva do tri dana nakon infekcije muškarci mogu primijetiti pečenje u mokraćnoj cijevi, bol za vrijeme mokrenja i krv u urinu i gusti, sluzavi iscjedak iz penisa koji ubrzo postaje obilan, gnojan i žut.
Ako se ne liječi, nakon dva tjedna otprilike bolest prelazi u kroničnu fazu koja uglavnom nema nikakvih simptoma. No, bolest se može proširiti na prostatu i testise te uzrokovati neplodnost.
Liječenje:
U liječenju gonoreje koriste se antibiotici. Moraju se liječiti oba (ili svi) seksualni partneri, da se bolest ne bi ponavljala.