ESCOBAROVSKA ALBANIJA

Zarađuju 20 tisuća eura mjesečno dilajući kokain, nose zlatne Rolexe, voze skupe automobile, a ceste su im posljednji put bile asfaltirane prije njihovog rođenja


Vedrana Sunko
23.08.2019.18:00
Zarađuju 20 tisuća eura mjesečno dilajući kokain, nose zlatne Rolexe, voze skupe automobile, a ceste su im posljednji put bile asfaltirane prije njihovog rođenja
Profimedia

sažeto

Albanija je jedinstvena u Europi jer u ovoj zemlji narkobosevi nisu odbačeni odmetnici, već su u velikoj mjeri povezani s ljudima koji upravljaju zemljom


Vedrana Sunko
23.08.2019.18:00

Tko god je pogledao barem jednu epizodu serije Narcos o životu i djelu zloglasnog narkobosa Pabla Escobara može si vjerno predočiti situaciju u Albaniji. Kako to zaista izgleda na terenu za srpski je VICE ispričao Monty Reed

Siječanj je, nalazim se u predgrađu Tirane i trebam se sastati s dva lokalna krijumčara kokaina koji su se upravo vratili iz Njemačke, odakle su donijeli drogu. Poput mnogih drugih albanskih dilera, Artan i Luli su se prebacili s kanabisa na kokain, jer je mnogo unosnije i lakše ga je nabaviti.

Kažu mi kako mjesečno mogu zaraditi do 20 tisuća eura, krijumčareći kilu bijelog u bogatije države Europe, u kojima je tržište kokaina sve veće i veće. Između macho priča o korištenju palica i boksera, njih dvoje razgovaraju o zlatnim Rolexima, nabrijanim automobilima i zgodnim curama. "Kao što vjerojatno možete vidjeti", kaže Artan, pokazujući prema poplavljenoj ulici, koja je valjda posljednji put asfaltirana prije njihovog rođenja, "ako želite izaći navečer i nabaviti stvari ovdje, morate otići do Njemačke, Italije ili Engleske. Zato je kokain pravi posao.

Otkako je financijski krah devedesetih godina doveo do rasprostranjenog siromaštva i građanskog kaosa, mlađe generacije u Albaniji našle su se zarobljene ispod mreže siromaštva i korupcije. Za neke od njih, trgovina drogom nudi bijeg iz sirotinjskih predgrađa Tirane. Mada, krijumčarenje droge ovdje nije ništa novo; to je trgovina koja traje jako dugo u Albaniji. Usprkos tome što je zemlja članica NATO-a i blizu pristupanja Europskoj uniji, Albanija je postala prva narko država u Europi. Prema definiciji Međunarodnog monetarnog fonda, narko država je ona država u kojoj je krijumčarenje drogom prodrlo u sve institucije sistema, a to su na primjer Venezuela, Guinea Bissao u zapadnoj Africi i Albanija.

istock

Američka administracija je 2018. godine opisala Albaniju kao dom "nekontrolirane korupcije, slabašnih institucija i prozirnih državnih granica", trgovine drogom, poreznih utaja i krijumčarenja ljudima kao najunosnijim kriminalom u zemlji. Droge su ovdje "veliki biznis". Ova mala, bivša komunistička država na Jadranskom moru označena je kao najveći ilegalni proizvođač kanabisa u Europi. U 2017. godini albanska policija je zaplijenila 68 tona trave, u vrijednosti od 680 milijuna dolara. Ali šverc kokaina je taj koji je Albaniji donio status narko države. U posljednjem desetljeću albanske bande su postale glavni igrači u unosnom trgovanju kokainom u Velikoj Britaniji i ostatku Europe. Albanske bande su se izborile za svoj status na crnom tržištu prodajući najčišći kokain po pristupačnim cijenama, što je doprinijelo povećanju prodaje takvog kokaina na kontinentu od 2012. godine. 

Albanski krijumčari su uspostavili direktne puteve za šverc kokaina iz Južne Amerike do velikih luka u Nizozemskoj i Belgiji. U veljači 2017. godine policija je u albanskoj luci Drač zaplijenila brod sa 613 kilograma kokaina skrivenih u pošiljki banana iz Kolumbije. Istovremeno, sve je više albanskih mafijaša ubijenih u kriminalnim obračunima u Južnoj Americi. Iste godine, Remzi Azemi, za koga se vjeruje da je bio jedan od većih krijumčara kokaina ubijen je u dok se blindiranim kolima vozio u mjestu Guaiagil u Ekvadoru. Godinu dana ranije u istom gradu ubijen Ilir Hidri, još jedan albanski krijumčar.

Novac od droge je ključan dio albanske demokracije

iStock

Albanija je takoreći jedinstvena u Europi jer u ovoj zemlji narko bossevi nisu nekakvi odbačeni odmetnici. Oni su u velikoj mjeri povezani sa ljudima koji upravljaju zemljom, a često i s onima koji bi trebali sudski goniti. Novac od droge je ključan dio albanskog demokratskog sistema, jer je najbolji put do sigurnih glasova stanovništva kad ih plaćate gotovinom, a najbolji generator gotovine je trgovina drogom.

U siječnju je otkriveno da su krijumčari kokainom uspješno namjestili posljednje izbore kupovinom glasova, a kriminalne grupe su imale veći utjecaj na izbore 2017. godine od političkih stranaka.

I upravo zbog toga što su krijumčari droge toliko povezani s onima koji su na vlasti, britanska obavještajna služba poslala je promatrače u Tiranu kako bi pratili akcije krijumčara. Jedan britanski obavještajac rekao je za VICE kako su imali jasne dokaze da su informacije koje su oni prikupljali procurile nazad od albanske policije. Britanci su onda udružili snage sa SAD-om, Nizozemskom i Italijom, koji su se svi ovoj akciji pridružili nakon što su shvatili da informacije koje su podijelili s albanskim vlastima uporno završavaju u pogrešnim rukama.

U skandale s drogom upetljani i ministri

Prethodna dva ministra unutrašnjih poslova albanskog premijera Edija Rame su bili uključeni u skandale povezane s drogom. Prvi od njih, Saimir Tahiri, čeka suđenje koje je zakazano kasnije ove godine zbog optužbi za trgovinu drogama i korupciju.

Profimedia

Ne postoji osoba koja bolje ilustrira bliskost između albanske elite i velikih igrača među krijumčarima, ili priča koja bolje prikazuje kako je ova nacija postala prva europska narko država, nego što je to slučaj sa Klementom Balilijem, vlasnikom luksuznog hotela i nekadašnjim civilnim službenikom, koji je ujedno i kralj narko-krijumčara.

On je u nalogu za uhićenje koji je na njegovo ime izdan u Grčkoj opisan kao "balkanski Pablo Escobar." Balili je svoje carstvo izgradio zahvaljujući bezakonju koje je pratilo ekonomski kolaps Albanije tijekom devedesetih, a koji je izazvane slomom velike piramidalne prevare koju je vlada podržavala. Između jedne i dvije milijarde američkih dolara nestalo je preko noći, a obične obitelji izgubile su svoje kompletne ušteđevine.

IStock

Korupcija kreće već od srednje škole

Na prvi pogled, Tirana je živahan grad, sa živom kulturom ispijanja kave i nešto malo svjetlucavog noćnog života. Velik novac iskorišten je da bi se uljepšalo neposredno okruženje dva internacionalna hotela, gdje se diplomati, inozemni biznismeni i političari sastaju. S druge strane, veliku većinu albanske populacije čine siromašni, koji egzistiraju u zagađenim predgrađima prijestolnice, gdje kuće nemaju struju, vodu, pa ni staklene prozore. 

Centralna zona u Tirani po imenu Blloku, bila je rezervirana isključivo za čelnike Komunističke partije sve do pada ovog režima 1992., a sada predstavlja igralište za albansku elitu. U Bloku, vaši susjedi mogu biti ili političari, suci, ili likovi za koje znate da dilaju bijelo. Mercedesi okružuju striptiz barove. U ovim barovima, parlamentarci piju dok na svojim iPhoneima gledaju PornHub i slušaju Dua Lipu i Notorious B.I.G-ja. Ovi novopečeni bogataši su brbljivi i zabavni, a često su na samo jedan „deal“ od bankrota. Premda stope ubojstava nisu ni blizu onima iz južne i centralne Amerike, može se lako dogoditi da netko na zabavi povodom dvadeset petog rođendana izvadi pištolj i krene divlje pucati u nebo samo zato što može.

Ipak, uspjeh albanskih krijumčara drogom koštao je građane ove države, koji su u borbi za opstanak prepušteni sami sebi. U istraživanju iz 2018., odrasli Albanci su četvrti po redu u želji da emigriraju iz zemlje. Mladi se s korupcijom po prvi put susreću u srednjoj školi i to tako što nastavnicima daju mito u zamjenu za dobre ocjene. Nakon toga dolazi fakultet, gdje upis zavisi ponovo od mita, ili toga da li imate prijatelja na visokoj poziciji koji bi se za vaše interese zalagao u svojoj političkoj stranci.

droga

mafija

albanija

narkobos

narko država

newsletter

Prijavite se na Newsletter