U HRVATSKOJ SE TRAGA ZA RAZREDOM DJECE

Zabrinjavajuće je da je sve više nestalih maloljetnika, ali fantomske otmice bijelim kobijem od kojih roditelji strahuju nisu zabilježene


Lada Novak Starčević
12.12.2018.12:00
Zabrinjavajuće je da je sve više nestalih maloljetnika, ali fantomske otmice bijelim kobijem od kojih roditelji strahuju nisu zabilježene
Cropix/arhiva

sažeto

Najčešće nestaju djeca koja bježe iz problematičnih obitelji ili domova za djecu s poremećajima u ponašanju, a neka to opetavano rade


Lada Novak Starčević
12.12.2018.12:00

U Hrvatskoj se trenutno 34 djece vodi kao nestalo, podaci su to Nacionalne evidencije nestalih osoba. Statistike kažu da broj nestalih raste svake godine, a sve više bježe djevojke.

U 2017. gotovo je 2000 djece prošlo kroz evidenciju nestalih. 

Najveći postotak nestanak se odnosi na bijegove iz obiteljskog doma i ustanova socijalne skrbi i uglavnom većina podataka koji su vidljivi u Naconalnoj evidenciji se odnose na ovu kategoriju.

"U istraživanju u kojem smo sudjelovali 2015. godine, a koje je proveo Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet vezano uz bjegove djece i mladih isključivo iz odgojnih domova i domova za odgoj, 35,9% djece i mladih je bilo u bijegu nekoliko sati, 11,2% - 1 dan, 10% između 6 i 15 dana, a čak 14,6% više od 30 dana. Najveći postotak bjegova ima svoj pozitivan ishod u razdoblju od 1-5 dana, no nažalost ima djece i mladih koji budu u bijegu i više od 30 dana”, kaže nam Kristina Krulić Kuzman, dopredsjednica Centra za nestalu i zlostavljanu djecu

Često se radi o djeci i mladima koji dolaze iz obitelji u kojima su narušeni obiteljski odnosi, u kojima nemaju potrebnu podršku, razumijevanje,ali ni dosljedne granice. Također, nerijetko su to djeca i mladi koji bježe iz ustanova socijalne skrbi, koji nisu svjesni rizika kojima se izlažu te su opetovano registrirani kao nestalu.

Čitajući podatke u nacionalnoj evidenciji, neke adrese s kojih se bježi se redovito ponavljaju. Najčešće se radi o domovima za odgoj djece i mladeži. 

Iako je stereotip da djeca bježe iz zabave to je rijetko tako

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu je u 2015. godini sudjelovalo u provedbi istraživanja na temu „Bjegovi mladih iz odgojnih domova i domova za odgoj“ koje je proveo Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, a rezultati su pokazali kako mladi kao najčešće razloge za bijeg navode osjećaj nepripadanja domu i loše uvjeta u domu. Još neki razlozi mogu uključivati: probleme u obitelji, probleme u školi, avanturizam i skitnju, objašnjava nam psihologinja Krulić Kuzman.

Svako dijete je u trenutku nestanka izloženo brojnim rizicima. S jedne strane može postati žrtva različitih kaznenih djela i može biti ozlijeđeno na brojne načine (npr. U 2016. godini je počinjeno 848 kaznenih djela spolne naravi na štetu djece, a svim tim kaznenim djelima dijete može biti izloženo), a s druge strane i samo može postati počiniteljem kaznenih djela iz brojnih razloga. Upravo iz navedenog razloga je neophodan razvoj preventivnih programa i posvetiti posebnu pažnju informiranju i senzibiliziranju građana za ovaj problem jer mladi često ne razmišljaju o posljedicama I mišljenja su da ako su oni ili njihovi vršnjaci imali jedno iskustvo bjega koje nije imalo štetne posljedice, da će takvo iskustvo biti svako.

Domovi za odgoj nisu ustanove zatvorenog tipa što znači da djeca i mladi nisu zaključani te da im nije ograničena sloboda kretanja. Oni imaju određena pravila kojih se moraju pridržavati, ali isto tako imaju i slobodno vrijeme tijekom kojeg su im omogućeni izlasci. Djecu se jedino sudskom mjerom može poslati u zatvorene tipove ustanova, a to se događa u slučajevima djeca  počine teža kaznena djela. 

Kada govorimo o bjegovima iz obiteljskog doma koji se često događaju nakon nekog sukoba s roditeljima, roditelji su skloni zatražiti pomoć od građana putem društvenih mreža. Društvene mreže omogućavaju širenje informacija među većim brojem ljudi i potencijalno brže prikupljanje korisnih informacija o samom djetetu, no ujedno mogu imati i negativne posljedice po dijete, posebice nakon njegovog pronalaska.

Nestali.hr

"Podaci o nestalom djetetu trebaju se ukloniti odmah po pronalasku djeteta. Osim uklanjanja podataka iz Nacionalne evidencije, važno je naglasiti da je potrebno da se podaci ne distribuiraju ni putem različitih medija niti društvenih mreža. Nažalost, imali smo nekoliko slučajeva u kojima se posebno apeliralo na uklanjanje podataka o djetetu jer su se događale situacije u kojima su se danima nakon pronalaska djeteta objavljivale informacije o privatnom životu djeteta, njegovi osobni podaci i slično. Jako je važno da svi vodimo računa o zaštiti djece i njihovim pravima, da ih ne izlažemo dodatnoj traumatizaciji i da vodimo računa o njihovom daljnjem psihološkom i socijalnom funkcioniranju", kaže nam Krulić Kuzman.

Rijetki slučajevi kriminalnih otmica djece

Ostale katagorije nestanka su: kriminalne otmice, roditeljske prekogranične otmice gdje roditelji imaju zajedničko skrbništvo, djeca bez pratnje i svi ostali oblici nestanka (izgubljena, ozlijeđena djeca).

Kada govorimo o nestancima djece ustvari možemo govoriti o 5 različitih kategorija nestanaka: bijeg djeteta iz obiteljskog doma ili ustanova socijalne skrbi, roditeljska otmica djeteta, otmica djeteta od strane treće osobe, nestanak djeteta bez pratnje i na drugi način ozlijeđeno ili izgubljeno dijete. Iako se roditelji najviše boje fantomskim kombija koji kradu djecu, u Hrvatskoj niti jedan takav slučaj nije službeno zabilježen. 

"Putem 116 000 Nacionalnog telefonskog broja za nestalu djecu nismo zaprimili niti jednu prijavu ili informaciju o kriminalnoj otmici djece, na koju bi većina ljudi prvo pomislila kada govorimo o pojmu 'nestala djeca'. I u drugim zemljama Europske Unije navedeni slučajevi su vrlo rijetki”, kaže nam Krulić Kuzman.

'Dijete bez pratnje' je državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva mlađa od osamnaest godina, koja je ušla u Republiku Hrvatsku bez pratnje odrasle osobe ili koja su ostala bez pratnje nakon što su ušla u RH. Riječ je o djeci koja putuju sama i potpuno nezaštićena, pretežno iz azijskih zemalja, izložena raznim rizicima za svoj život, ugroženog i narušenog cjelokupnog integriteta, često potpuno oduzetog osobnog dostojanstva, prava na djetinjstvo i svih prava koja djetinjstvu i djetetu pripadaju te koja nerijetko čine službene statistike i 'crne brojke' nestale djece. Neki od njih ostaju u Hrvatskoj i tu traže priliku za bolji život, dok je nekima ona samo prolazna točka prema nekim drugim zemljama EU.

nestala djeca

bijeg od kuće

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter