Za 100posto piše dr. Mazalin

'Sprženi ten' više nije 'in', ali zbog sve veće zagađenosti i ozonskih rupa pojava opasnih melanoma je u stalnom porastu


Milan Mazalin
07.05.2019.12:00
'Sprženi ten' više nije 'in', ali zbog sve veće zagađenosti i ozonskih rupa pojava opasnih melanoma je u stalnom porastu
iStock

sažeto

Većini ljudi je najdraže sunčano vrijeme, ali razumnim i discipliniranim ponašanjem treba sačuvati vitalnost kože i prevenirati moguća teža oboljenja


Milan Mazalin
07.05.2019.12:00

S proljećem sve više vremena provodimo na otvorenome, bilo u šetnji, sportu ili pak sjedeći na kavi na terasi nekog kafića. Sunce potiče lučenje serotonina, koji se naziva i hormonom sreće pa stoga nije čudo da rado odabiremo boravak vani. Kako sve u životu ima i onu drugu stranu, uživanje na suncu može izazvati i neke negativne posljedice pa kao i u svim užicima treba imati mjeru.

Sunce je izvor svjetla, topline i života. Ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju vitalnosti, a važno je i za normalno odvijanje metaboličkih funkcija.

Ultraljubičaste zrake potiču sintezu vitamina D, nužnog za razvoj i jačanje kostiju te prevenciju rahitisa i osteoporoze.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da preplanuli ten, naročito kod mlađih ljudi, odiše svježinom, vitalnošću i zdravljem.

Ipak treba naglasiti da, iako je umjereno izlaganje suncu korisno, pretjerano izlaganje može štetiti našoj koži i zdravlju. Među sunčanim zrakama koje dolaze do površine Zemlje razlikujemo UVA, UVB, infracrvene zrake i vidljivo svjetlo. Srećom, one najštetnije zrake (kozmičke zrake, X-zrake i UVC) zaustavlja ozonski omotač koji filtrira 1/3 sunčevog zračenja. To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojeg se često govori o ozonskom omotaču i važnosti njegovog očuvanja.

Koža prekriva cijelo naše tijelo i najveći je ljudski organ koji kod odraslog čovjeka doseže oko dva kvadratna metra. Osnovna joj je zadaća da nas štiti od vanjskih utjecaja pa tako i od štetnih sunčevih zraka. Oštećenja kože nastaju pod utjecajem UVA i UVB zraka. UVB zrake imaju veliku energiji i jedan su od glavnih uzročnika opeklina, koje su neposredna posljedica pretjeranog izlaganja suncu.

iStock

S druge strane UVA zrake izazivaju dubinska i često trajna oštećenja kože kao što su alergijske reakcije, hiperpigmentacije i ubrzano starenje kože. Ona gubi čvrstoću i elastičnost, nastaju duboke bore i, što je najvažnije, znatno se povećava rizik pojave, sve češćeg, raka kože.

Koža ima vlastite mehanizme obrane od tih štetnih utjecaja. To su tamnjenje kože uslijed pojačane sinteze zaštitnog pigmenta melanina, koji apsorbira dio UV zraka. Zatim dolazi do zadebljanja rožnatog sloja epiderme, koji odbija ili apsorbira dio sunčevih zraka. U koži postoje i određeni enzimi koji neutraliziraju slobodne radikale nastale pod djelovanjem UV zraka koji mogu oštetiti DNK.

Ipak, svi ti prirodni mehanizmi zaštite kože u slučaju pretjeranog izlaganja suncu postaju nedostatni da bi nas zaštitili od svih potencijalnih opasnosti, stoga je korisno podsjetiti se kako svojim ponašanjem možemo smanjiti rizike.

Treba imati na umu da smo suncu izloženi i u situacijama kada toga nismo potpuno svjesni, a to je svaki boravak na otvorenom, bez obzira jesmo li u vodi ili hladu.

Suncu smo izloženi kada se sunčamo na plaži, ali i kada radimo u polju, šetamo gradom, igramo se u parku ili trčimo po prirodi.

Nisu svi ljudi jednako osjetljivi na sunčeve zrake. Posebno je osjetljiv skandinavski tip ljudi, koji imaju svijetlu puti, kosu i oči, a naročito oni crvene kose i pjegavog tena te ljudi s puno madeža po tijelu.  U nešto boljoj poziciji su ljudi mediteranskog tipa, koji imaju tamniju put, kosu i oči, ali to ne znači da njima nije potrebna zaštita već da je kod njih manji rizik od mogućih posljedica.

Damir Krajač/Cropix

Djeca su vrlo osjetljiva na negativne efekte sunčeva zračenja jer je njihova koža izuzetno nježna i nezrela sve do 8-9 godine. Osim toga oni puno više vremena provode u igri na otvorenom pa se procjenjuje da djeca prime tri puta veću dozu UV-zračenja od odraslih, a da pri tome koriste ili neadekvatnu ili čak nikakvu zaštitu.

Stoga je upravo kod djece važno redovito i temeljito provoditi mjere zaštite jer, kako dermatolozi često napominju, 'koža pamti', odnosno akumulira oštećenja od najranijeg djetinjstva što se kasnije može manifestirati kao neko oštećenje ili bolest kože, uključujući melanom kože, koji spada među najagresivnija maligna oboljenja.

Izlaganje suncu bi trebalo biti postepeno, da se koža pripremi i potakne sinteza melanina, za koju treba barem dva do tri dana. Svakako se preporučaju kreme s visokim faktorom zaštite, koje bi trebalo namazati barem pola sata prije intenzivnijeg sunčanja i ponovno redovito nanositi u razmacima od najviše dva sata. Kupanjem i brisanjem tijela ručnikom, odstrani se većina zaštitnih pripravaka pa ih je stoga potrebno ponovo namazati.

iStock

Dobro znana je preporuka da se izbjegava dugi boravak na suncu između 10 i 17 sati, naročito u ljetnim mjesecima. Posebno se ta preporuka odnosi na djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Preporučaju se pokrivala za glavu, sunčane naočale, lagana prozračna odjeća.

Srećom jačanje svijest o potrebi odgovornog ponašanja odrazio se i na modu pa 'sprženi ten' više nije 'in', ali zbog sve veće zagađenosti i ozonskih rupa pojava melanoma je u stalnom porastu.

Stoga bi bilo korisno ići na redovite dermatoskopske preglede kože, na kojima se mogu uočiti eventualne promjene, indicirati njihovo odstranjenje i tako izbjeći neželjene posljedice.

Većini ljudi je najdraže sunčano vrijeme, ali treba nastojati razumnim i discipliniranim ponašanjem sačuvati vitalnost kože i prevenirati moguća teža oboljenja.

dr. Milan Mazalin

sunce

oštećenja kože

ozonski omotač

rizik od sunčanja

UVA zrake

newsletter

Prijavite se na Newsletter