100posto razgovor s psihijatricom

'S internetom treba oprezno, više štete nego koristi može doći zbog guglanja bolesti'


Valerija Bebek
30.05.2018.21:00
'S internetom treba oprezno, više štete nego koristi može doći zbog guglanja bolesti'
Profimedia

sažeto

Dr. sc. Arijana Turčin iz Psihijatrijske bolnice 'Sveti Ivan' za 100posto je razjasnila prednosti i mane traženja dijagnoza na internetu


Valerija Bebek
30.05.2018.21:00

Boli vas glava već dva sata, a malo prolaze i žmarci lijevom, možda i desnom rukom. Upišete sve to u internetski pretraživač i gledate rezultate. Jednim klikom miša možete doći do cijele lepeze dijagnoza od dehidracije do malignih oboljenja. U današnje vrijeme konzultiramo se internetom u vezi skoro svega, a pogotovo zdravlja. No koliko to može biti korisno toliko može biti i štetno, a istu stvar tvrdi specijalistica psihijatrije dr. sc. Arijana Turčin iz Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan“. Opsesiju današnjeg društva internetom i vjerovanje svemu onome što se pročita na forumima ili društvenim mrežama Arijana Turčin je pretočila i u predavanje održano za svoje kolege medicinare.

Ideja za predavanje "Evidence based medicine vs Forum based medicine” nastala je nakon rasprave na – društvenim mrežama. Tema rasprave danas je i više nego aktualna – cijepljenje djece.

Sve je počelo raspravom oko cijepljenja

"Prijatelj je u toj raspravi goruće zagovarao informacije koje je našao na forumima, ali te njegove informacije su se svodile isključivo na anegdotalne priče, pa sam najprije u šali jedan svoj komentar formulirala kao protupitanje 'evidence based medicine vs. forum based medicine?'. No, upravo me je ta rasprava potaknula, da sam malo počela istraživati što se sve piše po forumima. Ima ih jako puno, ali ugrubo bi se mogli podijeliti u tri grupe s obzirom na to tko je admin, a tko je korisnik takvog foruma, to jest je li stručnjak na nekom području ili laik.

Tim slijedom imamo grupu foruma stručnjaka za stručnjake, gdje se često koristi laicima potpuno nerazumljiv (i vjerojatno dosadan) jezik, a znaju biti i zaštićeni lozinkama. Druga grupa bili bi forumi koje moderiraju stručnjaci, a namijenjeni su laicima, što zapravo nije loša stvar. Treća grupa bili bi forumi laika za laike, koji mogu biti dobri kada pružaju utjehu ili su usmjereni prema konstruktivnim rješenjima, ali mogu biti i problematični, jer tamo zapravo nema stručne korekcije i mogu biti prepuni dezinformacija ", kazala je dr. Turčin.

Psihijatrica je napomenula kako je sveobuhvatno istraživanje koje bi pokrilo sve forume, jako teško izvedivo, jer je internet globalan, enorman i teško ga se može kontrolirati. Liječnica ne želi poslati poruku da su svi forumi i pretraživanje interneta loši, ali treba biti oprezan u iščitavanju dobivenih informacija. Forumi koje ne moderiraju stručnjaci mogu često biti sinonim za pseudoznanost. Treba biti svjestan, da znanost mora biti egzaktna, pri čemu se koriste precizna mjerenja, znanstvena metoda da bi bila valjana mora se moći ponoviti i dobiti iste ili slične rezultate, a podliježe i nemilosrdnoj kritici i provjeravanju informacija sa strane drugih stručnjaka iz određenog područja, te mora prihvatiti sve nove spoznaje kojima se posljedično modificira dotadašnje znanje. 

U pseudoznanosti koriste se anegdote, iskustva jednog čovjeka ili samo nekolicine ljudi. Ne koriste se precizna mjerila, rezultati se ne provjeravaju replikacijom, ili se biraju samo rezultati koji idu u prilog nečijem uvjerenju, a koje može biti potpuno pogrešno. Svaka korekcija pseudoznanstvenih tvrdnji se može doživljavati kao napad ili teorija zavjere. Često se iskustvo jednog slučaja generalizira na široku populaciju i gotovo se tome dogmatski pristupa, dok znanost to nikako ne smije raditi

Neki su spretniji u prepoznavanju informacija, drugi nasjedaju

Činjenica je da su neki spretniji u odjeljivanju informacija od dezinformacija, dok drugi uzimaju zdravo za gotovo što su pročitali negdje na internetu, a to u medicini može biti i jako opasno. "Naravno da se nije loše konzultirati ili prikupiti što više informacija putem interneta, što možemo zapravo učiniti iz komfora vlastitog doma. Ali za ozbiljnu dijagnostiku ili terapiju treba se još uvijek obratiti stručnjaku", kazala je liječnica.

Neki korisnici interneta troše izuzetno puno vremena i energije na pretraživanje interneta o svojim simptomima, mogućim bolestima i terapijama, a to može biti izraženo do te mjere, da se radi već o obliku hipohondrije, pa su ih strani mediji neformalno nazvali cyberhondrima.

"Postoje internetske stranice koje između ostalog nude takozvane 'symptom checkere' što su alati za pretraživanje simptoma. Takvi pretraživači simptoma nisu loši za grubu procjenu o zdravstvenim tegobama, ali treba biti svjestan, da ti automatizirani procjenjivači operiraju samo s određenim brojem simptoma, na osnovu kojih vam ponude sijaset raznih bolesti – od najbenignijih do najmalignijih. Netko tko je već a priori više usmjeren prema jakoj brizi za svoje zdravlje time može zaraditi i dodatnu pretjeranu anksioznost, što je samo po sebi nepotrebna komplikacija", kazala je Arijana Turčin. Dodaje, da se je u svrhu svog predavanja pokušala uživjeti u ulogu nemedicinara koji pretražuje Internet, te vidjeti kojom brzinom će od 'uguglane' potencijalne zdravstvene tegobe – glavobolje – doći do najcrnje dijagnoze. Trebalo joj je točno tri minute da joj Internet dijagnosticira tumor na mozgu.

Zašto se liječnici ljute na samopostavljene dijagnoze?

Dok je radila kao ambulantna psihijatrica primijetila je kako tek rijetki pacijenti spontano sami kažu, da su svoje simptome pretraživali na internetu. "Počela sam razmišljati koliko mi kao liječnici zapravo taj element ignoriramo ili nam to pretraživanje na neki način smeta. Pitala sam se zašto nam smeta. Usporedila sam koliko vremena čovjek investira da dobije zvanje liječnika, kada se zbroje sve godine sa specijalizacijom to iznosi najmanje 11 godina nakon srednje škole. Ako usporedimo to s 0,45 sekundi koliko sam samo primjera radi izračunala da traje moj klik mišom, vidimo koja je to razlika.

Usporedba je namjerno baš tako drastična zbog jasnije ilustracije. Ponekad znaju doći pacijenti i reći: 'Doktore, ja sam to izguglao, dajte vi meni samo potvrdu da sam si dobro to izguglao...' Funkcija liječnika zaista nije izdavanje takvih potvrda i takve želje mogu pobuđivati ljutnju doktora, koji je 11 ili više godina naporno studirao da bude specijalist, a pacijent je sa nekoliko puta po 0,45 sekundi, tri minute, ili pola dana guglao. Frustrirajuće je obezvrijeđivanje nečijeg dugogodišnjeg stečenog znanja i spretnosti, što naravno teško rađa sreću i zadovoljstvo", opisala je dr. Turčin.

Internet koji danas koristimo je lansiran 20.12.1990., dakle prije samo četvrt stoljeća, a u tom kratkom vremenskom periodu naši su se životi dramatično promijenili. Pametni telefoni i rašireno korištenje mobilnog interneta postoje tek 11 godina, a praktički više nema situacije u kojoj ne upotrebljavamo tu tehnologiju.

Kada procijenim, da je pacijent vrlo vjerojatno pretraživao Internet, to ga u svojoj praksi i pitam. Pritom me zanima koje je stranice proučavao, te koje informacije je tamo dobio, da odijelimo što su dobre, a što loše informacije. Dobre informacije nam mogu biti polazište i skratiti dijagnostički postupak. Svakako ima svojih prednosti ako na pregled dođe informirani i educirani pacijent. Sa druge strane nam jako otežava posao i troši dragocjeno vrijeme kada dođu pacijenti koji su na internetu pronašli pretežito dezinformacije. Onda je potrebno najprije objasniti zbog čega su te informacije za njih loše, kako bismo uopće mogli početi suvisao razgovor o njihovim bolestima i liječenju

Paziti da ne navučete anksionost koju u početku niste ni imali

Nije dobro ni kada netko umanjuje svoje simptome pa se pretraživanjem po internetu usmjerava na onu blažu verziju, a nije dobro ni kada ljudi pretjeruju, jer im se pojavi dodatna anksioznost koju prije nisu imali. "Anksioznost može uzrokovati ili pogoršati ne samo druge psihičke tegobe, nego utječe i na tjelesne bolesti, a kada te osobe čitave dane potroše na internetu guglanjem o svojim bolestima, onda ne mogu obavljati svoja zaduženja i puno teže funkcioniraju. Kad otkažu na svim poljima funkcioniranja: privatnom, poslovnom ili društvenom, pojavljuju se dodatni problemi i takvi pacijenti kad tad dođu i do psihijatra", kazala je psihijatrica.

Svojim kolegama preporučila je da prihvate pretraživanje interneta sa strane pacijenata kao činjenično stanje. "Iako je to dodatan utrošak vremena kojeg nemamo, često je korisno razgovarati s pacijentom je li pretraživao internet. Zatim treba odvojiti informacije od dezinformacija, da pacijent zna za dalje. Isplati se pacijente usmjeriti na provjerene internetske stranice koje bi im mogle pomoći pri pronalasku dodatnih informacija, a za to je potrebno najprije dobro informirati samoga sebe", preporučuje dr. Arijana Turčin.

Ljudima koji nisu medicinari naglašava da je dobro prikupiti što više informacija, ali za samu dijagnozu i liječenje trebaju se još uvijek obratiti stručnjacima, jer se za sada ne mogu adekvatno liječiti preko foruma i putem društvenih mreža. Osim toga ljudski mozak često funkcionira tako da traži upravo ono što želi naći – potvrdu vlastitog vjerovanja. "Čovjek je sklon tražiti dokaz za nešto u što je uvjeren i tražit će u tom smjeru, što je pseudoznanstveni pristup. Ono što mu ne paše neće uvažavati, a neki će tražiti toliko dugo dok ne potvrde ono što misle da im je ili dok se ne izgube u bespućima interneta. Budite oprezni sa forumima", zaključila je dr. Arijana Turčin.

zdravlje

100posto priča

psihologija

bolest

Arijana Turčin

psihijatrica

cyberhondar

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter