Kako stvarno žive naši ljudi koji su iselili

Prvo pitanje koje si moraš postaviti kad odlaziš iz Hrvatske je 'ideš li van raditi i uštedjeti ili ideš živjeti?'


Lada Novak Starčević
24.06.2018.18:00
Prvo pitanje koje si moraš postaviti kad odlaziš iz Hrvatske je 'ideš li van raditi i uštedjeti ili ideš živjeti?'
iStock

sažeto

'Tko ide gore štedjeti, mora imati jeftin smještaj i dobru plaću, te ne dizati glavu od posla barem iduće tri godine', kaže naš sugovornik koji je u Münchenu dvije godine


Lada Novak Starčević
24.06.2018.18:00

"Da si mogu kupiti komad odjeće/obuće kad mi treba, da mogu otići po špeceraj, a da ne gledam cijenu, da mogu otići na ljetovanje, zimovanje i još dva vikend izleta godišnje, da mogu uplatiti štednju/3.stup/životno svaki mjesec, da imam automobil koji se ne raspada i da ne moram razmišljati o registraciji kao šoku na financije, da mogu otići na ručak/večeru u restoran dva puta mjesečno, da mogu otići u kazalište/kino/izlazak dva puta mjesečno", rekao nam je svoju viziju 'normalnog života' 35-godišnji Osječanin koji je lani otišao u Irsku s obitelji.

Kaže da bi za tako nešto u Hrvatskoj on i supruga trebali imati ukupna mjesečna primanja od oko 20.000 kuna. U Dublinu si već neko vrijeme sve to uspijevaju priuštiti.

On se odmah zaposlio u uspješnoj informatičkoj tvrtki, a supruga radi samo 'part time' u hotelu kao ispomoć. Imaju dvoje osnovnoškolaca.

Ima luksuza u gore navedenom, ali ne baš pretjeranog. Mislim da je to pristojan život, gdje novac nije glavna tema razmišljanja.

To je, između ostaloga, glavni razlog odlaska van većine naših sugovornika od kojih smo pokušali doznati ostaje li im od zarade i nešto novca 'sa strane'.

"Tko ide gore štedjeti, mora imati jeftin smještaj i dobru plaću, te ne dizati glavu od posla barem iduće tri godine. Ni tada to ne mora biti neka bajna svota. Ne znam koliko je moguće zaraditi na raznim poslovima kroz nabijanja sati, ali računam uz 1000 eura uštede mjesečno, to je 30-ak tisuća eura za tri godine. Nije neko golemo bogatstvo, ali tko se misli skućiti s time, može", navodi Dejan (40), koji je u Münchenu zadnje dvije godine.

Objašnjava da je prvo pitanje koje si emigranti moraju postaviti 'ideš li van raditi i uštedjeti ili ideš živjeti?'.

Cilj mu je raditi što više i onda se vratiti

"Ja sam otišao zbog ovog prvog. Odselio sam u Njemačku jedino da bih zaradio jer mi je za sve ostalo Hrvatska prvi i najdraži izbor. Radim mjesečno i do 250 sati, slažem se da je puno, ali ako mi je cilj zaraditi i uštediti novce, onda mi i je cilj raditi što više", objašnjava nam vodoinstalater.

Najveća prednost od svega je što ima posla na svakom koraku. U Karlovcu, odakle je, to nije bio slučaj.

"U Hrvatskoj netko sa SSS može očekivati realno ne više od 25 kuna satnicu, recimo da je plaća 6000 kuna. Stan s režijama je oko 2000 kuna i to ako nemaš stambeni kredit, pokaz plaća firma, hrana i kućne potrepštine 2000 kuna, vjerojatno i više, ali ajde... Gledamo iz perspektive da pokušavaš uštedjeti, znači ne hraniš se po vani, ne kupuješ delicije i slično. Cigarete me koštaju 500 kuna mjesečno, mobitel, koja kava vani, nakupi se još 500 kuna na brzinu. I to je sve vrlo optimističan pogled na troškove. Ako u Njemačkoj imaš 1600 eura i još neki sitni posao za 400 eura, a troškovi ne idu preko 700 eura, možeš uštedjeti i više od tisuću eura. Ili jednostavno potrošiti na svoje sitne gušte", objašnjava nam.

Kaže da mnogi naši koji su otišli na bauštelu ne zarađuju tako dobro.

Znam neke u Berlinu. Zarađuju 1000 eura, krevet u stanu sa brdo ljudi plaćaju 300 eura, dok poplaćaju hranu i sitne troškove jedva im ostane 100 eura na kraju mjeseca. Znači, godišnje ušparaju 1200 eura, a nemaju nikakav život. Iako, i to je bolje nego ništa ili, još gore, biti na burzi.

Za zanimanja KV radnika, primjerice bravara, električara i slično na zapadu se može zaraditi oko 2000 eura mjesečno, a negdje i malo više. 

"S tim novcima možeš živjeti životom niže srednje klase. Znači, platiš stan, kupiš polovni auto, normalno se hraniš i eventualno uštediš koju stotinu eura ako baš nisi sklon izlascima", priča nam mladić iz irskog Corka.

Najviše uštede Hrvati na terenskom radu

Onome kome je cilj da u nekoliko godina uštedi ozbiljnije novce, naš sugovornik kaže da je isplativije odlučiti se za terenski rad za hrvatske firme. Može se zaraditi, kaže, od 2000 do 3000 eura, ali nema šanse da se potroši više od 1000. Najčešće su radnici smješteni daleko izvan gradova, firme uglavnom plaćaju smještaj i hranu.

"Radiš nekad i po 10-12 sati, ali je sve do zadnje lipe plaćeno. Onda odeš u smještaj, malo surfaš na kompjuteru, malo igraš igrice, odeš u teretanu. Nekad se kartam s ekipom i to je to. Ovdje je pivo u dućanu strašno skupo tako da ni na to ne trošim jer nema smisla. Neki dečki nose u plastici od mineralne rakiju iz Hrvatske, čisto za opuštanje pred spavanje", objašnjava nam Daniel, koji je posljednju godinu u Norveškoj. Kod kuće je ostavio suprugu i troje djece. Imaju velik stambeni kredit i sad napokon 'lakše dišu'.

Obitelj ne planira za njim jer supruga radi, a on se ionako planira vratiti za koju godinu.

"Mislim da je osnovna razlika života kod nas i u inozemstvu što si ljudi vani, čak i s niže plaćenim poslovima, mogu priuštiti više od onih u Hrvatskoj. Ne govorim o nekim luksuznim stvarima, već osjećaju sigurnosti. Ako ti se pokvari kućanski uređaj, imas ušteđeno i kupiš. Ne moraš stalno strepiti i svaki mjesec upadati sve dublje u minus. Lakše se nositi s troškovima", zaključuje kuharica Irena, koja je u Irskoj od nove godine.

Njemačka

Irska

Norveška

štednja

gastarbajteri

emigranti

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter