STANOVNICI OČEKUJU KATAKLIZMU

Iako na prvi pogled izgleda kao rajski otok, već sad je ovdje gotovo nemoguće živjeti, a sudbina koja ga čeka je šokantna


Vedrana Sunko
08.06.2019.13:00
Iako na prvi pogled izgleda kao rajski otok, već sad je ovdje gotovo nemoguće živjeti, a sudbina koja ga čeka je šokantna

sažeto

Znanstvenici predviđaju da će Tuvalu postati nemoguć za život u idućih 50 do 100 godina


Vedrana Sunko
08.06.2019.13:00

"Tuvalu tone", tamošnja je sveprisutna fraza, koja je posljedica klimatskih promjena na ovom malom arhipelagu. Na prvoj liniji fronta globalnog zatopljenja vlada ove zemlje se žestoko kao nijedna druga bori protiv klimatskih promjena. Jedini je problem što je ova država vrlo sitna i ne pretjerano moćna. Razlog zbog kojeg se tako žestoko bori najbolje otkriva rečenica kućanice Leitu Frank (32):

"More proždire sav pijesak", kaže ona, odjevena u ružičastu rastezljivu majicu i sarong. "Ranije, pijesak se pružao daleko i kad bismo plivali, mogli smo vidjeti morsko dno i koralje. Sada je stalno oblačno, a koralji su mrtvi. Tuvalu tone“, izvještava Guardian

Profimedia

Kao polinezijska zemlja smještena u Tihom oceanu, Tuvalu je tek točkica u Pacifiku, na pola puta između Havaja i Australije. To je četvrta najmanja nacija svijeta, sa samo 11.000 stanovnika, od kojih većina živi na najvećem otoku Fongafale, gdje su stiješnjeni i bore se za prostor.

Ukupna površina Tuvalua je 26 kilometara četvornih, a već danas dva od Tuvaluovih devet otoka na rubu su da ih proguta more i erozija obale. Najveći dio otoka ne doseže više od tri metra nadmorske visine.  Na svom najužem dijelu, Fongafale je širok samo 20 metara. Kada naiđe oluja, valovi udaraju po otoku s istoka i sa zapada, proždirući zemlju, kako to opisuju lokalci. Mnogi kažu da imaju noćne more da će ih more uskoro progutati zauvijek i nije to neki daleki strah, to očekuju već u sljedećoj generaciji.

Rajski otok kokosovih palmi i smaragdnog mora

Znanstvenici predviđaju da će Tuvalu postati nemoguć za život u idućih 50 do 100 godina. Stanovnici pak smatraju da bi se to moglo dogoditi i znatno ranije.

Profimedia

Iz zraka Tuvalu djeluje poput raja. Uzak potez pijeska gusto je pošumljen kokosovim palmama i okružen plitkim smaragdnim morem. Ali kad se malo bolje pogleda, vidi se koliko je taj svijet krhak. More prijeti i nadire sa svih strana. Ljudi se pred vrućinom kriju po svojim zagušljivim domovima. A u uredu Meteorološkog ureda Tuvalua Nikotemo Iona i mala skupina suradnika na rubu su da proglase početak još jedne suše.

On je nabrojao što klimatske promjene znače za Tuvalu; sve više temperature, sve snažnije i sve češće olujne plime i manje oborina, kao i potpuno raspadanje najnižih dijelova Funafutija uz more, što povremeno ugrožava čak i žilu kucavicu Tuvalua – njegovu aerodromsku pistu.

Profimedia

Mnogi ljudi namjeravaju odseliti zbog klimatskih promjena. Ipak, većina iz starije generacije ne želi otići jer smatraju da bi tako izgubili svoj identitet, kulturu i tradicije. No ja mislim da mlađe generacije namjeravaju odseliti zbog budućih generacija, rekao je.

Na Novi Zeland je inače već odselilo 2000 stanovnika Tuvalua i stopa iseljavanja je trenutno takva da se broj udvostručuje svakih pet godina. "Vrijeme se mijenja vrlo brzo, iz dana u dan, iz sata u sat", kaže 54-godišnja Setani.

Čula sam o stvarima koje se događaju, a koje je prouzročio čovjek, posebno iz drugih zemalja. Rastužuje me to. No razumijem da druge zemlje čine što je najbolje za njihove ljude. Ja sam iz male zemlje. Sve što želim je da nas veće zemlje počnu poštovati, da razmišljaju o našim životima.

UNDP Tuvalu vodi kao zemlju siromašnu resursima, među najnerazvijenijima, ekstremno ranjivu na klimatske promjene. Tlo je porozno i slano, što ga čini skoro potpuno neplodnim za uzgoj bilo čega, a i ono što rađa, rađa slabo.

Uz klimatske promjene koje su sve gore, otočje je hranu bilo prisiljeno početi uvoziti. Kako je more zaslanilo podzemne izvore, za pitku vodu, danas ovise isključivo o kišnici, što je užasno jer su istodobno sve češća razdoblja suša. Čak i kad bi stanovnici mogli uzgajati biljke, danas više nema dovoljno kiše za održavanje i običnog vrta.

Na udaru su i ribe. One se sve češće truju mikroalgama iz ugibajućih koralja, unose u tijelo otrove ciguatera, a kad ribu koja je zatrovana tim toksinima pojede čovjek, odmah krene povraćanje, povišena temperatura i proljev.

Profimedia

U lokalnoj bolnici organizirali su poseban odjel u kojem se liječe i njeguju ljudi oboljeli od bolesti povezanih s klimatskim promjenama. Svakog tjedna tamo im dođe oko 10 Tuvaluanaca dođe im otrovan ciguaterom, što predstavlja oko 10 posto svih klimatskih bolesti tjedno.

Suria Eusala Paufolau je voditeljica zdravstvene skrbi i kaže da se broj otrovanih počeo penjati prije jednog desetljeća, otprilike u isto doba kad je vrijeme počelo divljati. Ostale klimatske bolesti su učestale prehlade i gripa kao posljedica naglih promjena vremena, gljivična oboljenja, konjunktivitis i denga groznica, kazali su u bolnici. Paufolau kaže i to da su sve veće dnevne temperature uzrok učestalih dehidracija, srčanih udara i osipa od vrućine.

Tuvalu jako ovisi o stranoj pomoći, najveći dio njihovog BDP-a potječe od donacija iz UN-a i susjednih država.

Prve svjetske klimatske izbjeglice

Profimedia

Najveća zgrada u glavnom gradu Funafutiju je Dom vlade, trokatnica u kojoj se nalaze uredi parlamentaraca. Službena politika vlade je da se na otoku ostane. Planovi za prilagođavanje klimatskim promjenama uključuju gradnju zida protiv mora oko administrativnog centra grada, što financira UNDP. Vijeće grada planira podići nasipe i uopće tlo do visine od 10 metara iznad mora, gdje bi se onda gusto gradili stanovi.

Plan bi koštao 300 milijuna dolara, ali zasad taj novac nemaju. Druge opcije koje se razmatraju su gradnja plutajućih otoka i uvoz otpada iz rudnika po Australiji kako bi se sagradio zid oko atola, čime bi se razbijala snaga valova oceana. Evakuacija otoka posljednje je rješenje, rekao je premijer Tuvalua Enele Sopoaga, iako je jasno da će Tuvaluanci postati prve svjetske klimatske izbjeglice kao nacija.

klimatske promjene

otok

Tihi ocean

Tuvalu

Plinezija

newsletter

Prijavite se na Newsletter