Mit o kokosovom ulju

Hrvatski nutricionist otkriva: 'Ne možemo ga nazvati čistim otrovom, ali nije ni toliko zdravo za neumjereno konzumiranje'


Valerija Bebek
29.08.2018.14:00
Hrvatski nutricionist otkriva: 'Ne možemo ga nazvati čistim otrovom, ali nije ni toliko zdravo za neumjereno konzumiranje'
Profimedia

sažeto

Nenad Bratković za 100posto govori o zabludama koje se vežu uz ulje dobiveno od kokosa


Valerija Bebek
29.08.2018.14:00

Kokosovo ulje pojavilo se u našim životima relativno nedavno, munjevito. Od neke preskupe teglice koju se može naći isključivo u bio-dućanima, zavladalo je to ulje svim marketima i drogerijama. Sjećam se priča o tome zašto žene na Havajima imaju predivnu preplanulu kožu bez bora, kosu crnu bez sijedih dlaka, sve je to zbog kokosovog ulja, maslaca, masti. Fora je da je to ulje toliko kruto, da u tekuće stanje pređe na velikim vrućinama. Tamo na Havajima, djeca, valjda po rođenju, dobiju jednu žlicu kokosovog ulja u usta, a s drugom žlicom ga namažu po koži. I tako svaki dan do kasne i zdrave smrti bez bora i sjedina. Tako su se barem pomamili brojni Europljani i Amerikanci proglasivši kokosovo ulje novom supernamirnicom i eliksirom vječne mladosti. Izbacili su neki sva druga ulja i masti i udri po kokosovoj i tamo gdje treba i tamo gdje im nikad prije nije palo stavljati žlicu ulja, a pogotovo masti.

Nakon što se ovih dana podigla hajka na takozvanu 'supernamirnicu', razgovarali smo s domaćim stručnjakom o kokosovom ulju. Nenad Bratković nutricionist, sveučilišni magistar fitofarmacije i dijetoterapije upoznat je sa svime što se tvrdi za tu mast dobivenu od kokosa. Pa tako i da se dr. Karin Michels, njemačka sveučilišna profesorica, nedavno u svom govoru okomila na kokosovo ulje, nazvavši ga čistim otrovom. Ona tvrdi da je to ulje nezdravije od tradicionalne svinjske masti.

Hrvatski nutricionist Nenad Bratković upoznat je s njezinim predavanjem i tvrdnjama te kaže da je istina negdje između 'čistog otrova' i 'superhrane'. "Ne možemo reći da je nešto otrov, u njemu a priori nema aflatoksina, cijanida ili drugih supstanci koje bi uzrokovale da se čovjek otruje. To je namirnica koja je podliježe kontroli i stavlja se na tržište u dućane. Ono na što je ona vjerojatno ciljala je njezino isključivo uzimanje u prehrani, i njezin stručni stav o tipu dominantno zasićenog tipa masnih kiselina u kokosovom ulju, kao i status supernamirnice koje ono ima kod nekih ljudi. Popularizacijom prehrane koja se bazira masnoćama (primjerice: LCHF, keto dijete) to je ulje kod nekih ljudi steklo kultni status i svoju prehranu baziraju isključivo na kokosovom ulju", objasnio je Bratković.

Profimedia

Istina je negdje na pola, kako kaže, kratkoročno korištenje kokosovog ulja neće ljudima naštetiti, kao i povremeno uzimanje kokosovog ulja u sklopu uravnotežene prehrane. No, dugoročno i isključivo konzumiranje te visokozasićene masti može ostaviti posljedice na organizam, tu nam dobro dizajnirane studije tek trebaju dati konačan sud. "U prehrani treba biti umjeren i balansiran, to je ono s čime smo mi nutricionisti dosadni, ali je tako. Ako se prehrana bazira na ekstra djevičanskom maslinovom ulju, plavoj masnoj ribi, orašastim plodovima, nekim sjemenkama, s time nitko ne može pogriješiti. Tu i tamo korištenje kokosovog ulja, ne može naštetiti, ali svakodnevnou svojoj nutricionističkoj ordinaciji i na svojim predavanjima gledam i slušam kako ljudi pretjeruju", opisuje stručnjak.

Javio se trend kod ne tako malog broja ljudi da 'supernamirnice', u ovom slučaju kokosovo ulje, stavljaju u gotovo sve što konzumiraju. Tako neki ljudi osim prženja i kuhanja stavljaju žličicu kokosove masti u kavu, zobenu kašu, smoothije, voćne sokove, sve u želji da ojačaju organizam 'supernamirnicom'. Nesvjesni toga da si na duge staze nanose više štete nego koristi.

Opsjednutost zdravom prehranom

"To je podmukla strana ortoreksije, odnosno opsesije takozvanom 'zdravom' i isključivom hranom. Što ujedno i nije zdrava prehrana. Kada nekome kažete riječ protiv njihove prehrambene metode na primjer keto prehrane, bogate mastima, superiornosti kokosovog ulja ili slično, u njihovim očima postanete potpuni ignorant, duboko se uvrijede jer jako osobno shvaćaju svoj trud oko zdrave hrane", rekao je Nenad Bratković. Dodaje kako je kokosovo ulje biološki i nutricionistički zanimljiva namirnica, zbog prisustva specifične srednjelančanih masnih kiselina, i laurinske kiseline koja ima i povoljne učinke na zdravlje čovjeka, no svaku namirnicu i njezino djelovanje valja sagledavati u cijelosti, ne isključivo redukcionistički temeljem jedne informacije ili sastojka. 

"Smatram da je najzdravije kloniti se vrlo isključivih trendova u prehrani, jer tek se nakon određenog vremena i znanstveno dokazanim metodama može vidjeti je li nešto tako dobro za organizam, kako se euforično predstavlja. Po pitanju svinjske masti, valja reći kako je tek jednim dijelom sastavljena od zasićenih masnih kiselina, a jedan dio ima nezasićene masne kiseline. Najvažnije je ne pretjerivati ni u čemu i ne biti isključiv, treba izbjegavati prikupljanje informacija od samo jedne 'struje' i to ljudi koji nisu iz struke, kod hrane i prehrane ima mnogo navlakuša i sitnih interesa", kazao je.

Kako tvrdi naš stručnjak povećanom potrošnjom kokosovog ulja, javlja se i povećana proizvodnja što dovodi do upita o ekološkoj održivosti, ali i mogućnosti manipulacija, moguće zdravstvene neispravnosti, kao što je izloženost povećanog udjela pesticida u ovakvoj namirnici. "Ono što se danas sigurno zna i što jako naglašavam, kako su 'otrovi', odnosno kako su najštetnije trans-masne kiseline ili trans-masti. U nekim zemljama su zabranjene, s razlogom". Trans masne kiseline povezane su s povećanim rizikom od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, neplodnosti, dijabetesa i mnogih drugih bolesti.

"Da bi znali ima li nešto trans-masti treba pogledati na etiketu ako piše da nešto sadrži hidrogeniziranu biljnu mast vjerojatno se radi o trans-mastima. Najčešće ih nalazimo u prerađenim i industrijskim proizvodima, nekim hrskavim pekarskim proizvodima i duboko prženoj harni", objašnjava nutricionist. To ne znači da su margarini, kao biljna mast, trans-masti, kako kaže, na samom početku su bili, ali danas je tehnologija razvijenija i one uglavnom ne bi trebale sadržavati trans masti, iako obiluju omega-6 masnim kiselinama koje moderan čovjek previše unosi tipičnom prehranom. 

Prehranu treba uravnotežiti, ne bazirati ju na jednostavnim škrobnim namirnicama poput brašna, tijesta i krumpira, unositi dovoljno ne škrobastog 'šarenog' povrća i voća, a najsigurniji i temeljni način zamašćivanja je onaj s maslinovim uljem.

zdravlje

hrana

prehrana

kokosovo ulje

zdrava hrana

nutricionizam

nutricionist

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter