ANKETA: Imaju li vaša djeca mjeru?

Devet zastrašujućih posljedica pretjeranog gledanja u ekrane


Valerija Bebek
23.03.2017.09:00
Devet zastrašujućih posljedica pretjeranog gledanja u ekrane
Reuters / Ilustracija

sažeto

Djeca u dobi od šest do 18 godina, ne bi smjela provoditi više od dva sata dnevno pred ekranima, a mlađa djeca još i manje od toga


Valerija Bebek
23.03.2017.09:00

Djeca do svoje druge godine ne bi uopće smjela biti izložena utjecajima tehnologije, od treće do pete godine pristup bi im trebao biti ograničen na jedan sat dnevno. Djeca i adolescenti, u dobi od šest do 18 godina, ne smjeli provoditi više od dva sata dnevno pred ekranima, uključujući TV, tablete, smartphoneove i računala, objavile su Američka pedijatrijska akademija i Kanadsko društvo pedijatara, prenosi Telegraf.

No, djeca i mladi znatno više vremena provode na različitim elektronskim uređajima.

Istraživanje iz 2010. provedeno na 2000 djece između osam i 18 godina pokazalo je da prosječno dijete provede sedam i pol sati na dan, gledajući u razne ekrane, no zbog multitaskinga djeca su pod utjecajem medija zapravo 10,5 sati na dan. 

Zanimljivo je da je Steve Jobs, osnivač Applea i pionir u razvoju novih tehnologija, svojoj djeci ograničavao pristup internetu i elektornskim uređajima.  "U našoj kući djeci ne dopuštamo da koriste iPad. Mislimo da je za njih preopasan", izjavio je jednom prilikom.

Nekontrolirano korištenje mobilnih telefona, laptopa, tableta i televizije ostavlja zastrašujuće posljedice na zdravlje i razvoj djece, a ovo je devet najgorih.

1. Mozak se ubrzano razvija

U prve dvije godine mozak se poveća za tri puta, a razvoj nastavlja do 21. godine. Razvoj mozga je pod utjecajem podražaja iz okoline, ili nedostatkom istih. Čak jedno od troje djece koja kreću u školu, danas je zaostalo.

Istraživanje provedeno u 10 razvijenih zemalja s djecom u dobi od dvije do pet godina pokazalo je kako 58 posto djece zna igrati računalne igrice, a samo njih devet posto znalo je zavezati vezice na cipelama.

Pretjerano izlaganje tehnologiji kod djece dovodi do problema s poremećajem i manjkom pažnje, kašnjenjem u kognitivnom razvoju, otežano im je učenje, povećana im je impulzivnost, a sposobnost kontroliranja osjećaja i ponašanja je smanjena.

2. Kašnjenje u razvoju

Svako treće dijete kreće u školu sa smanjenim sposobnostima u fizičkom razvoju. Dugoročno to utječe na njihovu pismenost i napredak u obrazovanju. Nove generacije uopće nemaju igara poput preskakanja gumi-gumija ili igre skrivača, stoga ne razvijaju logiku koju su prošle generacije razvijale upravo kroz takve igre.

Pokret aktivira mišiće i zglobove te potiče mozak na rješavanje problema u kretanju, na taj se način povećava sposobnosti učenja i logičkog povezivanja.

3. Debljina

Tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana doprinijele su tome da je povećana tjelesna težina pet puta učestalija kod današnje djece. Premalo kretanja, a previše vremena provedeno pred različitim ekranima, zasigurno su uzroci takvog stanja. Pretjerana težina uzrokuje dijabetes, probleme u krvožilnom sustavu koji dovode do srčanog udara.

4. Poremećaji u spavanju

Zbog zračenja ekrana, ako se provede previše vremena pred njima, može doći do poremećaja spavanja koji su kod današnje djece u velikom porastu. Nerazumljivi sadržaji kojima su izložena djeca kod njih potiče noćne more, mjesečarenje, nepravilne obrasce spavanja. Mogu se dugo zadržati u dječjoj podsvijesti, jer ih djeca ne mogu interpretirati.

5. Mentalne bolesti

Sve veći broj dječje depresije, anksioznosti, poremećaja pažnje, autizma, bipolarnog poremećaja, psihoze i problematičnog ponašanja djece i adolescenata u današnje vrijeme ima korijen u prekomjernom korištenju tehnologije.

6. Nekontrolirana agresija

Djeca koja većinu poticaja iz okoline primaju iz medija (filmovi, igrice, crtići) ili s interneta nemaju razvijenu empatiju. To dovodi do čestih izlijeva bijesa i agresije i rastućeg problema zlostavljanja preko društvenih mreža.

Djeca zlostavljači putem interneta ne vide posljedice svog ponašanja jer ne vide djecu koju maltretiraju.

"Izloženost nasilju u medijima povećava rizik od agresivnog ponašanja kod djece i adolescenata, čini ih neosjetljivima na nasilje i uvjerava ih da je svijet opasnije i strašnije mjesto nego što u stvari jest", piše u priopćenju za medije Američke akademije za pedijatriju.

7. Opasno zračenje

Još 2011. godine Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala je pametne telefone (i ostale bežične uređaje) kao moguće kancerogene medije, odnosno raznu B2.

Djeca su osjetljivija na razne potencijalno negativne utjecaje nego odrasle osobe jer su njihovi mozgovi i imunološki sistem još uvijek u razvoju.

8. Digitalna demencija

Tehnologija je evoluirala, ali naš mozak nije i tu se stvara problem kod djece i mladih jer procesuirajući sadržaj koji se sada dijeli 100 puta brže nego prije, njihov mozak ne može stvarati uzročno posljedične veze.

Takav stimulans zapravo uzrokuje smanjenu koncentraciju i otežano pamćenje jer mozak ne stigne selektirati bitne od nebitnih informacija, te ih sve putem neurona šalje frontalnom korteksu.

9. Razvoj ovisnosti

I roditelji sve više vremena provode pred raznim ekranima, a sve manje kvalitetnog vremena sa svojom djecom. Nerijetko se može vidjeti mamu i tatu kako gledaju u svoje telefone dok dijete sijedi pored njih u kolicima pokušava privući njihovu pažnju.

Kako se ne mogu povezati s roditeljima, deca se počinju povezivati s raznim uređajima, što može dovesti do ovisnosti, a zabrane korištenja tih uređaja do emotivne nestabilnosti.

djeca

ovisnost

tehnologija

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter