KAKO SU IZGLEDALI PRVI 'MAGAZINI ZA ODRASLE' U HRVATA

'Ljudi bi se slikali, slali svoje fotografije, općenito imali su ideju da golo ljudsko tijelo nije nešto što bi se smatralo problematičnim. A prva slavna duplerica bila je - slučajna'


Daniel Radman
18.10.2019.19:45
'Ljudi bi se slikali, slali svoje fotografije, općenito imali su ideju da golo ljudsko tijelo nije nešto što bi se smatralo problematičnim. A prva slavna duplerica bila je - slučajna'
Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

sažeto

Ideali ljepote odgovarali su modi i pop kulturi vremena, a koncept ljepote bio je obuhvatnij nego danas - trend mršavijih ljepotica počinje s 80-im uz jačanje mode i modne fotografije, kaže povijesničar medija i filma Željko Luketić


Daniel Radman
18.10.2019.19:45

Prije punih pedeset godina, sad već davne 1968. godine, na naše kioske došli su prvi 'magazini za odrasle'. Iz današnje perspektive bila bi riječ o inozemnim izdanjima, beogradski 'Čik' i slovenski 'Eva i Adam' bili su prvi u prodaji, no neće proći dugo da i Zagreb dobije svoja izdanja, potom i preuzme primat. Upravo je iz najveće hrvatske medijske kuće, Vjesnika, izašao i najtiražniji magazin, radilo se o 'Erotici' koja je uspjela doći do nevjerojatne naklade od pola milijuna primjeraka.

No, da ne pomislite da je odmah sve bilo ekstremno liberalno, 'Čik' je sadržaj za odrasle progurao upakirao kroz zabavu i humoru, a 'Eva i Adam', formalno, bio je 'magazin za seksualnost, ljubav i život u dvoje.

"Po sadržaju, 'Eva i Adam' je imao najnazadnije tumačenje seksualnosti. Samozadovoljavanje, česte promjene partnera i homoseksualnost, smatrali su kao nešto nepoželjno. Liberalizacija nije nastupila u jednom momentu, nije se dogodio ''aha efekt', odnosno, 'netko je upalio svjetlo i bi svjetlo'. To je bio proces kojemu je trebalo puno godina da postane onakav kakvim ga danas znamo i bio je vezan uz opći kontekst i pojave poput pojave kontracepcijskih pilula, liberalnijeg odnosa prema pobačaju, homosekualnosti... Važno je bilo i to da naglasak magazina nije bio na žutilu, već edukaciji i da su seksolozi i psiholozi tog doba također odigrali važnu ulogu", pojašnjava nam povijesni kontekst naš sugovornik Željko Luketić, povjesničar medija i filma.

Inače, Luketić je jedan od najboljih poznavatelja ove tematike, trenutno piše doktorat na temu seksualnosti u filmu i otuda je ušao u istraživanje o tiskanim medijima.

"Osim doktorata, prije par godina sam radio i izložbu o disko-glazbi - popularnoj kulturi i seksualnosti unutar te scene - s kojom se također dogodio izvjesni val liberalizacije. Naišao sam na slične materijale koji su se pojavljivali u svim tim područjima, od filma, pop kulture, medija i glazbe. Ništa se nije događalo zasebno i uslijed tih istraživanja materijali su se pokazali kao zanimljiva cjelina, ali ih je valjalo smjestiti i u pojedinačni kontekst, te ih tako promatrati iz različitih vizura."

Golotinja kao znak slobode i progresa

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Iako bi na prvu vrijeme kad su se pojavili prvi magazini za odrasle povezali s društvenim promjenama koje su na globalnoj razini uslijedile 1968., Luketić nas još malo vraća u povijest. Kaže, ništa se od ovog ne bi dogodilo da nije došlo do razlaza sa Staljinom i SSSR-om.

"Digne mi se kosa na glavi kad čujem da smo bili u Istočnom bloku ili iza željezne zavjese. Ne, bili smo nesvrstani, primali različite utjecaje izvana. Na moru se gledala talijanska televizija, ljudi su kupovali inozemnu odjeću, ploče, u kina su dolazili svi bitni filmovi. Sve je to rezultiralo time da su mediji zajahali na kartu nove liberalnosti, modernizma i progresa koji se oko njih događao."

Ipak, socijalistički model podrazumijevao je i neka vlastita pravila kad je riječ o erotskim i pornografskim sadržajima.

"Golotinja se smatrala znakom slobode i progresa, tako je bila tretirana, s određenim odobravanjem u svojevrsnom 'estetičkom kontekstu', dakle pod egidom 'umjetničkog' ili edukativnog. No, svi ti magazini – bez obzira na sistem – vrlo brzo su usvojili kapitalistički model tržišta, ovisili su o prodaji i bili procjenjivani po tome. Urednici i novinari su morali ponuditi sadržaj koji bi bio 'moralno prihvatljiv' i edukativan, no ne treba tu imati ružičaste naočale i smatrati ih isključivo prosvjetiteljima. Znalo se da seks prodaje sve i da su svi oni tiskani najprije radi prodaje."

Može sve, samo ne goli muškarac

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Na početku su zapravo svi krali slike iz inozemnih magazina, a golo muško tijelo tada je još bilo najveći bilo tabu. Naveo nam je Luketić i jedan zanimljiv primjer, čitateljica se putem rubrike 'Pisma' obratila uredništvu 'Eve i Adama' s upitom kada će na duplericama biti i goli muškarci, a u odgovoru je stajalo da to baš i neće ići.

"Obrazloženje je bilo da se penis smatra pornografijom, dok je golo žensko tijelo bilo umjetnički prihvatljivo. Taj posljednji tabu maknut je 80-ih', pojašnjava nam. 'Milivoj Pašiček, urednik 'Erotike', govorio je da je najviše problema s vlastima imao kad su objavili fotke golih muškaraca. Ništa nije bio problem osim toga. Imali su mušku pin-up rubriku, 'Klub od 15 do 22' koja je bila svojevrsni odgovor na američki 90-60-90 model kojim se oduvijek procjenjivalo žene, što je po meni bila duhovita šala na već tada prisutnu numeraciju nepisanih, a zapravo šovinističkih pravila ljepote i privlačnosti."

Prvi muškarci osvanuli su na duplericama još 1971., no kontekst je bio drugačiji. Zanimljivo, bili su potpisani imenom i prezimenom, dok su djevojke bile anonimne.

"Te muške duplerice nisu bile otvoreno seksualne, bio je to koncept 'momka iz susjedstva'. Inače, prva muška zvijezda bio je famozni 'Ibro sa Zvezdare'", otkriva nam Luketić te dodaje da se u eksplicitnosti najdalje odlazilo na stranicama koje su imale informativno-edukativne sadržaje. Na njima se najlakše izbjegavalo cenzorske škare.

Prva slavna duplerica bila je - slučajna

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Među prvim slavnim ženama koje su pokazale sve u zadanom kontekstu erotske fotografije i duplerice, bila je Slovenka Moni Kovačič, ali posve slučajno.

"Njezina fotografija stigla je iz legendarne Vjesnikove agencije koja je otkupljivala fotografije iz inozemstva. Moni je prije pjevačke karijere pokušala biti zvijezda vani, pod drugim imenom, Caroline. Tada je 'Start' - vjerojatno i ne znajući da se radi o njoj – imao duplericu i naslovnicu s 'Caroline', a ispostavilo se da je to Moni. Užasno se naljutila na časopis i odlučila pobjeći u Austriju zbog sramote. Međutim, brzo se vratila s rečenicom 'znate, tamo je još gore' i potom se izmirila sa 'Startovcima'. Poslije je bilo normalno da se i druge javne osobe, glumci i pjevači, skidaju za duplerice, čak i u časopisima koji nisu bili primarno erotski. Časopis 'Rock', recimo, redovito je imao duplericu i kalendar s poznatim imenima muzičke scene, većinom ženama, koje su se slikale gole. Recimo, Aske, koje su prije toga bile na Euroviziji su se pojavile u 'Rocku' gole sa strateški razmazanom pjenom, baš kao i Alma Ekmečić, zvijezda pop i folk glazbe, također je pokazala sve. I nikakvih problema nije bilo. Danas snimiti duplericu sa zvijezdom Eurosonga? Jacques Houdek i Nina Badrić goli? Teško. Ipak, nije to naša posebnost, isto se događa i u Europi i svijetu."

Gledajući sadržajno, tijekom 70-ih dolazi do velikog iskoraka u kvaliteti ovih časopisa i magazina, ponajviše zahvaljujući 'Startu' koji je bio pod nesumnjivim utjecajem 'Playboya'.

"Imali su ozbiljne, dugačke i analitičke tekstove. Bio je pisan kao magazin za muškarce i žustro je branio svoju poziciju pametnog, inteligentnog novinarstva u kombinaciji s fotografijama golih žena. To nisu smatrali iskorištavanjem žena, nego su pripisivali momentu liberalizacije i otpora prema malograđanskim vrijednostima kojima je težio socijalistički čovjek."

"Nije samo 'Start' imao vrhunske autore, za 'Erotiku' su pisali i Igor Mandić, Fadil Hadžić, Zvonimir Majdak i mnogi drugi. I Beograd se trudio odgovoriti, 'Čik' je postao 'Zum', zatim 'Zum Reporter', pa 'Extra Reporter'. I oni su usvojili princip ozbiljnijih tekstova, politike, ekonomije u kombinaciji s golotinjom. Pričala mi je jedna kolegica, a danas radi na televiziji, da su tako dobro plaćali da su jednim tekstom mogli u honorarima zaraditi gotovo cijelu mjesečnu plaću."

Doktor Ivo i slovenski gerilci

Za kvalitetu časopisa mnogi ističu i povijesnu ulogu Ive Sanadera koji je Startu dobavljao agencijske fotografije iz Austrije.

"Da, to je ta legendarna priča o firmi iz Austrije koja je 'Startu' dobavljala fotografije. Je li ih on osobno donosio u redakciju, kao što se pričalo, ne mogu reći, to treba pitati ljude koji su bili tamo. No, 'Startu' treba odati priznanje jer su oni bili prvi koji su plaćali i autorski regulirali fotografije. Tada se otvoreno kralo, uopće nije postojala ideja o autorskim pravima. Licencirane fotografije, poslije i one domaćih fotografa nesumnjivo su doprinijele kvaliteti časopisa. Važan moment je bio i taj što je krajem 70-ih došlo do revolucije u prijelomu i tisku. Fotografija više nije bila moment ilustracije, već jednakopravna tekstu, što je velika zasluga ovakvih izdanja."

No, na vrhuncu 'časopisa' za odrasle pojavio se 'Vroči kaj' koji je u potpuno gerilskim uvjetima postao tržišni hit jer je otvoreno ušao u eksplicitnu hard-core pornografiju, kao i jednakopravan tretman straight i gay seksa.

"Radilo ga je troje-četvero ljudi kao specijalno izdanje slovenskog tabloida 'Kaj'. Nisu poštivali copyright, urednik Žare Rojc otvoreno se hvalio time da su kupovali strane časopise, izrezivali ih i lijepili, ali da su pomno pazili da časopisi budu iz što udaljenije zemlje. Da ih ne primijete i ne tuže za krađu. Išli su gerilski sa stavom, idemo dok nas ne ukinu, a tako je i bilo."

Duplerice su nekad bile puno prirodnije

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Zanimljivo je kako se i s vremenom mijenjao ideal ljepote.

"Ideali ljepote odgovarali su modi i pop kulturi vremena. U 60-ima, početkom 70-ih, naglašenije su bile bujne obline, bile su to žene za koje bi se reklo da izgledaju prirodnije nego današnje ljepotice iz magazina. Općenito, može se to vidjeti i po fotografijama čitatelja koji su bez problema slali svoje fotke. Danas bi netko sam sebe stopirao i rekao 'neću, predebeo sam' ili bi si našao neku druga zamjerku, a to nekad nije bio problem. Koncept ljepote bio je širi, obuhvatniji, inkluzivniji nego danas. Trend mršavijih ljepotica počinje s 80-ima uz jačanje specifične modne fotografije, naravno, imalo je veze i s pošasti traperica, disko glazbom, uskim dresovima i pripijenom odjećom."

Isto vrijedi i za mušku ljepotu.

"Taj legendarni 'Ibro sa Zvezdare' nema veze s onim što je danas muški tip ljepote, pao bi apsolutno na svakom izboru, nitko ga ne bi doživio."

Usput rečeno, legendarne 'neobrijane Šveđanke' ispale su iz mode 80-ih, američki magazini diktirali su trendove u donjim frizurama. No, vrijedno je spomenuti da su žene isto tako bile čitateljice magazina za odrasle, iako je bilo posve jasno da se oni prvenstveno obraćaju muškarcima.

"Vidi se to i po pismima čitateljica, oglasima žena, statistikama, a i po 'ženskim temama' koje je primjerice 'Start' imao, dakle trudnoći, abortusu, spolnom zdravlju žena, ali i feminizmu i borbi žena za ravnopravnost. Isto tako, za erotske magazine pisale su i žene, a još početkom 70-ih u Beogradu postojao je list zvan 'Magazin – Ilustrovani časopis za muškarce' koji je uređivala žena."

Spominjući oglase, iznenađujuće je koliko su ljudi bili slobodni. Na neki način se može reći da su magazini za odrasle bili preteča današnjih aplikacija za dejtanje.

"Rubrike su bile nevjerojatno slobodne, ljudi bi se slikali, slali svoje fotografije, općenito imali ideju da golo ljudsko tijelo i razgovori o seksualnosti nisu nešto što bi se smatralo problematičnim. Na zagrebačkom Cvjetnom trgu bio je legendarni prostor za davanje oglasa u Vjesnikova izdanja – predavali bi se u kovertama, šiframa – i zapravo razina specifikacija tih oglasa bila je kao na modernim aplikacijama. Od precizno opisanih fetiša do poželjnih mjera (u centimetrima) druge osobe. Tinder tiskan na papiru."

pornografija

Ivo Sanader

Start

magazini za odrasle

erotika

Ibro sa zvezdare

Vroči kaj

Moni Kovačič

Milivoj Pašiček

Igor Mandić

Željko Luketić

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter