U Zagreb je sredinom srpnja stigla gospođa Zina Kalay Kleitman, nova veleposlanica Države Izrael. Vjerodajnice je hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću predala u četvrtak ujutro i odmah nakon toga razgovarali smo s njom budući da u njezinoj zemlji trenutačno traju krvavi sukobi između Izraela i islamskog militantnog pokreta Hamas.
Nedavno ste došli iz Izraela, kakvo je stanje nakon što je izbio novi sukob?
- Svi su u Izraelu jako zabrinuti. Znate, mi smo mala zemlja, svatko od nas ima nekoga tko je ili u vojnim postrojbama ili poznaje nekoga tko je na bojištu.
Što je stvarni razlog ovog novog sukoba?
- Pravi razlog potječe još iz 2005. godine. Tada se Izrael unilateralno povukao iz pojasa Gaze i odveo sve izraelske naseljenike u nadi da će Palestinci ondje početi graditi svoj entitet. No, to se nije dogodilo. Hamas i ostali militantni pokreti počeli su s raketnim napadima na Izrael. Nakon ovih događaja to se ponovilo, Izrael je bio zasut raketama, njihov je broj rastao iz dana u dan i u jednom trenutku - bilo ih je tog dana oko 80 - odlučili smo pokrenuti obrambenu akciju.
Na kraju je pokrenuta i kopnena intervencija.
- Da, nismo jednostavno imali drugog izbora. Naime, otkriven je cijeli sustav tunela koje su pripadnici Hamasa sagradili i koji su korišteni za infiltraciju palestinskih terorista. Nismo mogli dopustiti da se tunelima na naš teritorij ubacuju palestinski teroristi, to je predstavljalo preveliku opasnost za naše civile.
Mislite li da je bilo nekih vanjskih utjecaja koji su doveli do prekida pregovora?
- Mi smo pregovarali s Palestinskom samoupravom koju vodi Mahmud Abas - mi ga zovemo Abu Mazen - a ne s Hamasom. Hamas ne može biti naš sugovornik ni partner jer je prije svega riječ o terorističkoj organizaciji - to prihvaća i EU - koja ima za cilj eliminaciju Izraela. Je li na destrukciju pregovora utjecao Hamas, to je pitanje na koje nemam odgovora.
Je li na takav razvoj pregovora utjecala neka druga zemlja, recimo Iran?
- Hamas je prije svega imao jako dobre odnose sa Sirijom, ali je na kraju i odande otjeran. Iran je veliki podržavatelj svih aktivnosti Hamasa i o tome smo objavili dovoljno dokaza. No, taj nas odnos ne zabrinjava sve dok se izravno ne tiče Izraela i sigurnosti naših građana. Nakon raketnih napada Hamasa svjedoci smo opet da je Iran aktivno na sceni.
Što je vaša vlada u sadašnjoj vojnoj operaciji postavila za konačne ciljeve?
- Prije svega, naš je vojni vrh zaključio da se iz zraka neće moći ostvariti uništenje vojnih struktura, dakle raketnih lansirnih rampi, između ostalog i zbog toga što su ti sustavi sada bitno sofisticiraniji. Osim toga, brojna skladišta vojne opreme su tako sakrivena da ih je iz zraka nemoguće neutralizirati. Izraelska se vlada nije lako odlučila na kopnenu intervenciju, prije svega zato što takav vid vojnog angažmana donosi žrtve, kako na našoj tako i na protivničkoj strani. No, ključni su razlog bili tuneli. Izraelski je glavni cilj razoriti ih i tako onemogućiti teroriste da se na taj način infiltriraju u našu zemlju i nanose joj veliku štetu. Osim toga, želimo uništiti vojne potencijale Hamasa i drugih palestinskih militantnih skupina te se tako osigurati od budućih napada.
Izrael u takvim operacijama ima velikih problema s međunarodnom javnošću. Na palestinskoj strani gine velik broj civila, među kojima je puno žena i djece.
- Riječ je o nama dobro poznatoj strategiji. Hamas u borbenim sukobima koristi civilnu populaciju i tako čini dvije vrste ratnih zločina. Kao prvo, to je korištenje civila kao živih štitova ispred svojih vojnika, i to je jednostavno strašno. S druge pak strane, Hamas koristi civilne objekte da bi u njih sakrio vojne potencijale i u tu svrhu koristi džamije, bolnice i škole. Skladišta se nalaze i u bolnicima, to smo sve već više puta potvrdili i dokazali. Naše snage prije svakog napada na civilne ciljeve koji se koriste u vojne svrhe javljaju stanovnicima da se što prije maknu odande.Izrael je svojim vrlo uspješnim proturaketnim sustavom Željezna kupola uspio minimizirati broj civilnih žrtava, što pokazuje našu brigu. S druge strane, Hamas ima moderno naoružanje, ali nikakve sustave za zaštitu civila.
Operacija Zaštitni rub traje već više od dva tjedna. Vidite li njezin kraj?
- Bojim se da u ovom trenutku nitko ne može predvidjeti kad će ova operacija završiti. Velike nade i dalje polažemo u pregovore koji teku u Kairu, Egipat se u ovom sukobu pokazao izuzetno operativnim. Njihov prvi plan, koji je predviđao prekid vatre, mi smo prihvatili, a Hamas nije. Poslije je, pak, UN zatražio četverosatni prekid vatre kako bi se civilnom stanovništvu mogla dostaviti humanitarna pomoć i na to smo pristali. No, nakon tri sata Hamasove su rakete opet počele letjeti prema Izraelu. Hamas je očito spreman na primirje samo pod njegovim uvjetima.
Prije nekoliko dana su njihovi uvjeti za primirje i objavljeni. Što je od njih za Izrael neprihvatljivo?
- Prvi Hamasov zahtjev je prekid blokade pojasa Gaze. Ona je počela ne kao hir, nego kao pokušaj Izraela da onemogući terorističke napade na svoj teritorij. I ona je međunarodno pravno utemeljena. Izrael, razumljivo, dopušta dostavu humanitarne pomoći stanovništvu pojasa Gaze. Hamas sada traži da se ukinu restrikcije koje se odnose na građevinski materijal, posebno cement. A upravo se taj materijal prvenstveno koristi za gradnju tunela koje onda koriste teroristi. I konačno, njihov lider Halid Mešal je zatražio da se Izrael demilitarizira. Upravo obrnuto, potrebna je demilitarizacija Hamasa kako bi prestali teroristički napadi.
Kakvo je stanje na Zapadnoj obali, drugom dijelu teritorija koji je pod palestinskom kontrolom?
- I ondje su, jasno, zabrinuti zbog civilnih žrtava, ali ne treba zaboraviti da, unatoč formiranju te zajedničke vlade Hamasa i Palestinske samouprave, i između njih i dalje postoji određeno neprijateljstvo. Naime, i za njih Hamas na određeni način predstavlja prijetnju. Službeni stav sadašnje vlade jest da podržava rješenje kroz dvije države za dva naroda, ali to Hamas ni na koji način ne želi.
Kako ocjenjujete mogući utjecaj kaosa koji je izbio u Siriji, a proširio se na Irak na stanje u Izraelu?
- Za Izrael je važno da u našem susjedstvu, pa i širem, vlada stabilnost. U doba kad su u arapskim zemljama izbile promjene koje su EU i SAD nazvali Arapskim proljećem, mi smo tvrdili da to neće završiti dobro i sad se vide rezultati. Na tom prostoru sad su se pojavili teroristi najgore vrste.
Kakvi su izraelsko-egipatski odnosi nakon svih promjena u toj zemlji?
- Izrael s Egiptom ima potpisan mirovni sporazum i naš je cilj da ga se bilo koja egipatska vlada pridržava.
Kako ocjenjujete reakcije EU na sadašnju krizu?
- Zadovoljni smo nedavnom, vrlo umjerenom izjavom. EU je priznala Izraelu pravo na obranu. Jasno, EU je izrazila zabrinutost brojem žrtava s obje strane i to razumijemo, ali se i nadamo da se ovo stajalište neće bitno mijenjati.
Kako gledate na stajalište Turske prema krizi?
- Turska je izuzetno važna zemlja u regiji. No, izjave premijera Erdogana u vezi s napadima Hamasa bile su vrlo oštre. I mi smo se u Izraelu nadali da bi moglo doći do približavanja, ali sasvim je očito da turski premijer nema nakanu krenuti u tom smjeru.