U srijedu je u podne počelo uklanjanje grafita na Zakmardijevim stubama, koje se nalaze nedaleko od Kapucinskih i spajaju Strossmayerevo šetalište s Radićevom ulicom, potaknuto donesenim izmjenama i dopunama Odluke o zaštiti objekata od grafita.
Tihomir Milovac, predsjednik Povjerenstva Grada Zagreba za zaštitu objekata od grafita, a ujedno i zastupnik u Gradskoj skupštini, rekao je kako je sljedeća na redu Vodnikova ulica u kojoj se i isprobavao model pilot projekta u proljeće i pomoću koje su shvatili što je potrebno da bi se došlo do rezultata, a sukladno tome kasnije i nadopunili spomenutu Odluku.
- Nakon Vodnikove krećemo i na Hebrangovu, Trenkovu i ostale ulice koje čine zeleni val u oba smjera, a paralelno ćemo raditi i na gradskim objektima na području Donjeg grada uz neke školske objekte. Vodnikova je velika i svi su svjesni da je grad, a pogotovo centar devastiran grafitiranjem, rekao je.
Najvažnija novost u Odluci o zaštiti objekata od grafita je potpuno financiranje uklanjanja grafita na privatnim objektima i za privatne vlasnike, kao i povjerenstvo kojem je dan mandat kako bi izradili prioritetne liste. Za početak je fokus na povjesno-urbanu cjelinu Donjeg i Gornjeg grada, dok se ostalim dijelovima grada financira 80 posto troškova. Skidanje grafita na Zakmardijevim stubama košta otprilike 100 tisuća kuna s PDV-om. Ove godine se projekt financira preko Gradsko stambeno-komunalnog gospodarstva, a za sljedeću godinu je predviđeno financiranje iz proračuna.
- Svi drugi javni objekti će ići vjerojatno iz nekih drugih izvora kao što je spomenička renta, a za sljedeću godinu u proračunu je predviđeno nekih 300-tinjak tisuća kuna za pokrivanje troškova čišćenja privatnih objekata, objasnio je.
Građani koji žele skinuti grafite sa svojih zgrada, prvo moraju sa svojim upraviteljima dogovoriti da se iz komunalne naknade odvoje sredstva, a mogu i angažirati ovlaštenu firmu koja uklanja grafite. Kasnije je potrebno sve troškove i izvještaj podnijeti u Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet na osnovu čega će u roku od mjesec dana dobiti povrat sredstava.
Tihomir Milovac nije znao točne detalje o kemikalijama koje se koriste, ali surađuju sa Zavodom za zaštitu spomenika kako bi svaki grafit skinuli bez oštećenja fasade i koristili boje koje će se usuglasiti sa postojećom fasadom u slučaju da se ona mora prefarbati.
- Konzultiran je i Zavod za zaštitu spomenika koji će dati svoje mišljenje o skidanju grafita jer nisu sve fasade identične. Negdje ćemo čak morati i ponovno bojati fasadu jer neće biti moguće tako lako skinuti grafite ako je ona u lošem stanju. U tom slučaju, konzultirat ćemo se sa Zavodom o tome koju boju koristiti, koji ton i slično, ispričao je.
Koriste se antigrafitni premazi pomoću kojih sprej ne uđe u fasadu i automatski se olakšava uklanjanje. Funkcionira na način da stvori tanki sloj između podloge i spreja, koji se ne vidi. Ipak, on nije dugotrajan pa se nakon 2 ili 3 dana mora maknuti grafit pomoću visokotlačnih perača. Premaz ostaje još neko vrijeme prisutan, ali bilo bi korisno obnavljati ga svakih par godina.
Često se na grafitima potpisuju i njihovi "autori" što bi eventualno moglo olakšati njihov pronalazak, ali Tihomir Milovac kaže kako oni kao grad samo mogu podnijeti kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, što opet nije korisno jer bi se one samo nagomilale. Otkrivanje i pronalazak "autora" grafita je posao policije i gradskog redarstva, za koje smatra da nisu dovoljno anganžirani.
- Mislim da je jednostavnije da se policija angažira i pokuša barem prisustvom spriječiti daljnje grafitiranje. Nije poželjno da imamo situaciju u kojoj lovimo grafitere po cesti, ali sam siguran da je policija kapacitirana da dođe do podataka tko se to potpisuje. Zašto oni to ne rade, ne mogu reći, ali bilo bi poželjno da naprave barem jedno istraživanje i upozore te ljude da to više ne rade, ako ih baš neće kazneno goniti, rekao je.
Spomenuo je i europske gradove koji su također imali isti problem, ali su ga riješili visokim kaznama. Na primjer, u Berlinu je kazna za stavljanje naljepnice na zid 7000 eura, a u Frankfurtu je kazna za grafitiranje fasade 28.000 eura. Smatra kako kod nas kazne nisu dovoljno visoke da bi bile zastrašujuće, a i u tom slučaju bi trebalo mijenjati Kazneni zakon.
Kao još jedan značajniji element rješavanja problematike grafita spomenuo je posvećivanje edukaciji mladih ljudi, gdje bi osnovne i srednje škole mogle pokrenuti neku tematiziranu izvannastavnu aktivnost po pitanju javnog i privatnog vlasništva, kao i devastiranja istog. Uz to, smatra kako bi im se mogao omogućiti prikladan način za ovu vrstu izražavanja, ako imaju potrebu za tim.
- Isto tako i roditelji, kad dijete dođe iz škole s punom torbom sprejeva, pa valjda je tu nešto jasno. Pretpostavljam da roditelji na to ne obraćaju pažnju i taj dio obrazovnog procesa je također dosta važan, istaknuo je.
U srednjim školama je trenutno pokrenut nastavni predmet pod nazivom ŠIZ – Škola i zajednica pomoću kojeg mladi biraju teme i o njima raspravljaju sa svojim mentorima i profesorima. Tihomir Milovac vjeruje i kako je to pozitivan korak naprijed, gdje će se o toj temi kroz senzibiliziranje javnosti razgovarati, umjesto samo zaboraviti ili se navikavati na uništeni okoliš. Rekao je kako su reakcije građana također odlične i kako osjete veliku podršku jer su i oni svjesni da je to napad na osobnu imovinu.
- I kad je u pitanju gradska imovina, to je opet naša imovina. Zašto bismo to tolerirali, uvijek postoji neki prostor za kreativni izražaj koji možemo dogovoriti. Mi dajemo dozvole za muraliste gdje god se prijave, ako ispune kriterije koje mi tražimo, ali ne baš da šaraju gdje hoće, zaključio je.