Zagrebački domovi za starije i nemoćne opet su u velikim dugovima. U prvoj polovici ove godine razlika između prihoda i rashoda, saznajemo iz Grada Zagreba, bila je veća od dva milijuna eura. Točnije, 17 domova ukupno je u minusu 2,023.165,59 eura. Zagrebačke domove inflacija je doslovce potopila. Ni prije covida, rata u Ukrajini i prelaska s kune na euro, što su sve bili okidači za rast inflacije, domovi nisu uspijevali poslovati bez dodatnih financijskih injekcija, no situacija je sve teža. Grad Zagreb jedini je među većim gradovima koji nije mijenjao cijene smještaja od 2018. Neki gradovi u tom šestogodišnjem razdoblju više su puta prilagođavali cijene. Iz Grada ističu da će i ova kriza proći bez povećanja troškova smještaja.
Ublažiti udar
Iako je Marija Kuštra, ravnateljica Doma Medveščak, već prošlog ljeta naglasila da su korisnici i njihove obitelji već neko vrijeme svjesni mogućnosti povećanja cijena, Grad Zagreb odlučio je zadržati trenutačne cijene.
- Grad Zagreb ne planira povećati cijenu domova za starije. Unatoč znatnim povećanjima rashoda s kojima su domovi svakodnevno suočeni, Grad od lipnja 2018. nije podizao cijene usluga u domovima za starije osobe, kojima je osnivač. I dalje će činiti sve što je u njegovoj moći da građanima ublaži udar inflacije tako što će subvencijama iz proračuna nastaviti nadoknađivati rast troškova domova za starije - kažu iz Grada.
Grad nije izlazio u javnost o velikoj financijskoj krizi u svojim domovima. Da su domovi u velikim dugovima, novinari Jutarnjeg pronašli su na službenim stranicama Grada Zagreba, "zakopano" među aktima Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, u nizu financijskih potpora koje Grad daje zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Deset decentraliziranih domova u nadležnosti Grada Zagreba za troškove redovnog poslovanja dobilo je 740.422,50 eura. Najviše je novca, malo manje od 101.000 eura, dobio Dom za starije osobe Maksimir. Usto, Grad će ubuduće domove financirati s dva milijuna eura više nego dosad. Inače, u zagrebačkim je gradskim domovima čak trećina svih korisnika decentraliziranih domova u Hrvatskoj, pa se odluka Vlade da Gradu u njihovu financiranju sudjeluje sa svega 8,9%, čini nerealnom, komentiraju sugovornici.
- Od 2009. do danas udio decentraliziranih sredstava u Gradu Zagrebu smanjio se 71%, predstavljajući najveći pad udjela državnog financiranja među svim županijama. Taj negativni trend prisilio je Grad Zagreb da osigura dodatna sredstva izvan standardnog proračuna kako bi pokrio financijske potrebe ustanova. Kao osnivač tih ustanova, Grad je solidarno i neograničeno odgovoran za njihove obveze prema Zakonu o ustanovama. Osim toga, javni domovi kao ustanove imaju obvezu uskladiti rashode za zaposlene u skladu s odlukama Vlade i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, a sredstva za te dodatne troškove također snosi Grad Zagreb - ističu iz Grada. Uz značajno povećanje cijena hrane, domove je dodatno zadužila odluka Vlade o povećanju plaća javnim službenicama.
Škrtost države
- Srećom, država je intervenirala u cijene energenata, inače ne znamo što bismo - kaže sugovornik iz doma, koji će ostati anoniman jer za razgovor s medijima ravnatelji domova trebaju dozvolu Grada.
Dodaju da je financiranje zajednička obveza države i županije, ali država, slaže se tu većina županija, sav teret prebacuje na njih, ostavljajući sebi tek mizerne postotke za plaćanje. Škrtost države i Varaždinci su naveli kao jedan od razloga za to što su u nekoliko mjeseci lani digli cijene čak dvaput.
- Pogledajmo samo našu okolicu. Dok Koprivnica od države dobiva 1921 kn, Čakovec 1640 kn, država Varaždinu spušta samo 1021 kn. Dom u Slavonskom Brodu, identičan ovome našem, po korisniku od države dobiva još 2173 kn - rekao je za Jutarnji ravnatelj varaždinskog doma Alen Runac.