Nakon što su je 2012. u poplavama u Pekingu smrtno stradalo 79 ljudi, kineski lider Xi Jinping pozvao je na izgradnju "gradova-spužvi", koji će upijati vodi i sprečavati da obilne oborine prerastu u katastrofalne poplave.
Kina je u to uložila milijarde dolara: no ovih je dana najmanje 20 ljudi smrtno stradalo u poplavama koje su pogodile 30 milijuna Kineza. To je dovelo u pitanje sve što su vlasti poduzele kako bi se obranile od vremenskih neprilika potaknutih klimatskim promjenama, piše američki Bloomberg.
Gradovi-spužve podrazumijevaju korištenje krovnih vrtova, pločnika propusnih za vodu, podzemnih rezervoara i drugih načina upijanja jakih padalina, osmišljenih tako da prikupljenu vodu polako ispuštaju u rijeke ili rezervoare.
Deseci kineskih gradova od Pekinga na sjeveru do Chongqinga na jugu obećali su provesti tu transformaciju u gradove-spužve. No što god da su poduzeli, globalno zatopljavanje potiče intenzivnije padaline. Širom svijeta gradovima i selima postaje sve teže obraniti se od poplava.
Jedan od primjera kako su Kinezi uređivalo svoje gradove-spužve je zračna luka Daxing, glavni aerodrom na periferiji Pekinga. Daxing je sa svojim sustavom odvoda pripremljen da apsorbira kišnice u količini od 1300 olimpijskih bazena.
No ipak je dio njegovih pista bio pod vodom dok se Peking borio s rekordnim kišama, navodi Bloomberg.
Velike investicije nisu pomogle ni Xingtaiju, gradu u susjednoj pokrajini Hebei: kad je u dva dana palo onoliko kiše koliko inače padnje u dviuje godine, poplave su neizbježne. Od utorka je u Xingtaiju u poplavama poginulo petero ljudi, a četvero se još uvijek vodi kao nestalo.
Pred kraj prošlog desetljeća, Zhengzhou je uložio 7,4 milijarde dolara u projekt grada-spužbe. No 2021. u katastrofalnim poplavama imali su 380 smrtnih slučajeva. Negdje je problem što "spužvasta" infrastruktura pokriva samo dio grada, dok su neka područja poplavljena jer su posebno određena za ispuštanje poplavnih voda. Hongzhang Xu sa Australskog nacionalnog sveučilišta kaže da je problem što kineski plan ne uvažava klimatsku katastrofu.
Bio je to prilično dobar plan kada je pokrenut, kaže Hongzhang Xu, jer nudi sveobuhvatni pristup rješavanju problema urbanog upravljanja vodama, uključujući kontrolu onečišćenja, upravljanje oborinskim vodama i ublažavanje poplava.
No zanemaruje vremenske katastrofe. Problem je što su planovi napravljeni na osnovi statističkih podataka o količini padalina u 30 godina do 2014, dok su se u međuvremenu vremenski uvjeti jako pogoršali, kaže Li Zhao iz Greenpeacea iz Pekinga.
Zato bi strategiju upijajućih gradova, gradova spužvi, trebalo kombinirati s drugim mjerama, kažu stručnjaci. Proširenje urbanih parkova i vrtova na krovovima moglo bi u određenoj mjeri smanjiti problem. Jedan je od prijedloga oživljavanje napuštenih plovnih putova koji su izgrađeni još u doba dinastije Qing za preusmjeravanje poplavnih voda.