Ruske snage iskorištavaju sve manje ukrajinske zalihe topništva i streljiva, dok Washington odugovlači s kritičnom budućom vojnom potporom Kijevu, a EU pokušava popuniti prazninu nastalu blokadom pomoći u Kongresu, koju su isposlovali najzagriženiji pro-trumpovski republikanci.
Ruske jedinice ne jurišaju bojnim poljem kao što su to činile u veljači 2022. godine, ali ostvaruju male i postojane uspjehe u južnoj i istočnoj Ukrajini i čini se da im je namjera osvojiti regije Luhansk, Doneck, Zaporižja, Dnjipropetrovsk i Harkiv tijekom iduća 34 mjeseca, kako navodi ukrajinski think tank Centar za obrambene strategije, prenosi Financial Times.
No, Ukrajina ima još jedan golemi problem, a to je nedostatak čvrstih, slojevitih obrambenih linija, što je još jedan razlog zašto je ruska vojska posljednjih mjeseci bila u stanju postojano napredovati i zauzeti dijelove teritorija duž linije fronte duge 1000 kilometara, što uključuje i područje Avdiivke.
‘Ako želiš živjeti, kopaj‘, glasi krilatica po kojoj su djelovali ukrajinski vojnici od početka ruske invazije prije više od dvije godine, a to vrijedi i danas. No, mnogi u Kijevu strahuju da vojska i lokalne vlasti ne kopaju dovoljno brzo ili ne grade dovoljno snažne obrambene fortifikacije, koje bi mogle izdržati očekivanu rusku ofenzivu na sjeveroistoku i jugoistoku zemlje.
"Od prošlog ljeta upozoravamo da moramo izgraditi obrambene utvrde u industrijskim razmjerima, udruživanjem snaga nadležnih ministara i lokalnih vojnih uprava kako bismo brzo izgradili obrambene linije i učinili ih izuzetno jakim", objašnjava za Politico oporbeni parlamentarni zastupnik Rostislav Pavlenko.
‘Krenuli su kopati, ali to je kasno‘
Prošle jeseni su ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i premijer Denis Šmihal priznali da će stare obrambene strukture trebati obnoviti i izgraditi nove fortifikacije na prvoj liniji, nakon uglavnom neuspjele ljetne protuofenzive Ukrajine, koja je nakon mjeseci borbi donijela tek marginalne teritorijalne dobitke.
Ukrajinska protuofenziva nije opravdala očekivanja dijelom i zato što su ruske snage bile tako dobro ukopane, a ukrajinska vojska nije bila u stanju probiti tri linije moćne i dobro osmišljene obrane. Vojni analitičari britanskog think tanka Royal United Services Institute (RUSI) upozoravali su prije početka protuofenzive što bi se moglo dogoditi.
"Inženjerija se pokazala kao jedna od najjačih grana ruske vojske. Sada izgrađena obrana, koja se sastoji od složenih prepreka i terenskih utvrda, predstavljat će velik taktički izazov za ukrajinske ofenzivne operacije", istaknuli su u izvješću iz svibnja prošle godine.
Sada kada su Ukrajinci suočeni s mogućnošću usklađene ruske ofenzive, sumorno je pitanje hoće li njihove obrambene linije biti dobre kao ruske i jesu li sebi ostavili dovoljno vremena da se one izgrade kako treba. "Napokon su ih počeli graditi. Ali ovo je kasno. Krenuli su prošlog mjeseca", kaže Ivana Klimpuš-Cincadze, oporbena zastupnica i bivša potpredsjednica vlade u administraciji bivšeg predsjednika Petra Porošenka.
"Počeli smo s izgradnjom i remontom obrambenih utvrda tek 1. ožujka", navodi Oleh Sinehubov, guverner Harkivske oblasti. Kaže da ne može reći kada će biti gotovi. "Utvrde imaju složenu svrhu i sastojat će se od barijera koje mogu zaustaviti oklopna vozila i minskih polja", dodaje.
Bivši viši zapovjednik na terenu, koji je želio ostati anoniman, kaže da je zabrinut i zbog toga što Ukrajina nema dovoljno mina za nove obrambene linije, a niti dovoljno mobiliziranih vojnika da ih pravilno popune.
Klizne bombe razaraju položaje
U studenom je Zelenski razgovarao s vojnim zapovjednicima o nužnosti značajnog proširenja utvrda, ali je tek u veljači premijer Šmihal najavio financiranje od 524 milijuna dolara za njihovu izgradnju, dok su drugi izvori doprinijeli s dodatnih 280 milijuna dolara. Pavlenko komentira da je novac sada dostupan, ali ga sad treba pretočiti u utvrde.
Na nedavnom obilasku terena je, kako kaže, bio razočaran i tempom izgradnje i materijalima koji su korišteni. U međuvremenu, Volodimir Zelenski je u srijedu pregledao neke utvrde u sjeveroistočnoj regiji Sumi, udaljenu nekoliko sati od Kijeva. Tom prilikom je ustvrdio da se izgradnja nastavlja.
Ono što je dodatno doprinijelo zabrinutosti dijela parlamentaraca u Kijevu je nedavno imenovanje bivšeg pomoćnika predsjednika, Kirila Timošenka, za savjetnika ministra obrane Rustema Umerova. On je podnio ostavku u siječnju prošle godine zbog niza optužbi za korupciju. Pavlenko kaže kako su postavili pitanje zašto se čovjek koji je ostao bez posla u, kako se to nazivalo, antikorupcijskoj akciji, u ovakvom trenutku ponovno pojavljuje u Ministarstvu obrane.
Pavlenko također ističe da Ukrajina treba izgraditi jake obrambene utvrde jer Moskva sada koristi snažne klizne bombe u napadima na ukrajinske snage na tlu, koje uzrokuju golemu štetu na prvim linijama. Neki strahuju da će to posve poremetiti vojnu ravnotežu. Takve su bombe korištene i kod Avdiivke. Radi se o FAB bombama, inicijalno ‘glupim‘, nenavođenim bombama, koje su nadograđene krilcima za produljenje dometa i sustavom navođenja.
Pavlenko ističe da će ukrajinskim snagama trebati vrlo duboke utvrde da izdrže udare tih bombi koje Rusi sada masovno koriste, a neki vojni analitičari smatraju da su one trenutačno ključno oružje u ratu. "Rusi se utvrđuju kad god i gdje god je moguće, bez obzira na to jesu li u ofenzivi, i to je zdrava ratna logika", zaključio je Pavlenko.
Predsjednik Zelenski je ranije ovog mjeseca rekao da su u fokusu napora utvrđivanja bila područja žarišta na prvoj liniji, uključujući Avdiivku, Bahmut i Liman u Donecku, Kupjansk u Harkivu i Robotine u Zaporižji.