Dvije brane u blizini libijskog sredozemnog grada Derne izgradili su sedamdesetih godina inženjeri iz bivše Jugoslavije, piše Wall Street Journal. Jedna se nalazila u brdima iznad grada, a druga samo nekoliko koraka od kuća na rubu Derne. Stručnjaci su više puta upozoravali na opasnost od poplava, s obzirom na to da brane nisu održavane od 2002, kako navodi američki list. Novac namijenjen za obnovu brana je pronevjeren, korupcija služi da novac prisvoje ljudi koji imaju moć, rekao je za WSJ posebni izaslanik američke vlade u Tripoliju Mohammed Ali Abdallah.
Brane s vremenom propadaju, tonu pod vlastitom težinom i polako gube sposobnost zadržavanja vode uslijed olujnih udara i drugih prirodnih sila. Svaka brana koja nije održavana dva desetljeća recept je za neuspjeh i katastrofu, tumači američki geofizičar Manoochehr Shirzaei.
Više od 11.000 ljudi poginulo je u katastrofalnoj poplavi u Libiji, sa skoro 20.000 nestalih, procjenjuje Libijski crveni polumjesec. Gradonačelnik Derne Abdulmenam al-Ghaithi vjeruje da bi broj mrtvih mogao narasti i do 20.000. Uslijed katastrofalne poplave u tom obalnom gradu s oko 125.000 stanovnika, najmanje 30.000 ljudi je iseljeno. Osim pitke vode, nedostaje vreća za mrtva tijela, pa prijete zaraze. Mnoge se pokapa u masovne grobnice, prenosi britanski Guardian.
U međuvremenu procurila je i prva snimka koja najbolje ilustrira što se dogodilo u Derni malo prije tri sata ujutro. Jasno se vidi da je razorni tsunami doslovce pregazio grad.
Sredozemni grad s povijesnim džamijama i ruševinama bizantske crkve, Derna je bila utočište libijskih umjetnika i intelektualaca, navodi WSJ. Poplavni zid od 3 metra udario je u Dernu, uništivši četvrtinu grada dok su ljudi spavali, piše londonski Telegraph. Tisuće tijela ostalo je zakopano ispod više metara blata i ostataka kuća, ili ih je plimni val odnio u more.
Međunarodna pomoć počela je stizati u Dernu u srijedu poslijepodne, usporena neprohodnim cestama i obustavom internetskog signala. Spasilačke ekipe su u srijedu iz ruševina uspjele izvući 39 ljudi, među njima jednu cijelu obitelj. U spašavanju se koriste Facebook i drugi društveni mediji, preko kojih se objavljuje gdje su preživjeli koji čekaju da ih izvuku iz ruševina. "Ovo je potpuna katastrofa. Tijela su posvuda, u kućama, na ulicama, na moru. Gdje god odete, nađete mrtve muškarce, žene i djecu", rekao je spasilac Emad al-Falah za Telegraph.
Ogroman broj mrtvih u Derni izazvao je bijes mnogih koji traže istragu tko je odgovoran što su dvije brane popustile tako da je voda od obilnih oborina odnijela četvrtinu lučkog grada. Dok su obilne kiše izazvane olujom Daniel padale na istok Libije tijekom vikenda, u ponedjeljak rano ujutro pukle su dvije brane iznad Derne, oslobodivši oko 1,5 milijuna tona vode odjednom. Voda je protutnjala središtem grada, rušeći stambene blokove i brišući cijele četvrti. Bujica nalik tsunamiju krenula je bez upozorenja, stanovnike je upozorio samo eksplozivni zvuk pucanja brana, piše Telegraph.
Telefonske veze su odmah prekinute, grad nije imao planove za evakuaciju. Cijele obitelji su se zajedno utopile. Kad se voda povukla, ulice su bile pune tijela. Preživjeli pričaju o ljudima koji su se očajnički hvatali za strujne kabele koji su i dalje bili privezani za stupove. Neki su gledali kako se čitavi stambeni blokovi urušavaju u more blata. Kad se voda konačno povukla, ulice grada bile su pune tijela.
Obala Derme puna je naplavljene odjeće, cipela, igračaka, namještaja: otpad je debeo nekoliko metara, ulice su zakrčene uništenim automobilima i srušenim drvećem. U Libiju su stigli spasilački timovi iz Egipta, Tunisa, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara. Turska šalje brod s opremom za postavljanje dviju poljskih bolnica.
Zahtjevi za istragom protiv odgovornih za katastrofu dolaze s obje strane podijeljene zemlje, od šefa predsjedničkog vijeća s istoka Libije, Mohameda al-Menfija, te od premijera vlade u Tripoliju Abdela Hamida Dabaibe. Mada je zemlja godinama podijeljena, državni odvjetnik Al-Siddiq Al-Sour je jedan od malobrojnih nadležan za čitavu teritoriju, navodi Guardian. U četvrtak je državni odvjetnik Al-Sour stigao u grad kako bi pokrenuo istragu čiji je cilj pozvati na odgovornost odgovorne što nisu poduzeli korake da spriječe urušavanje brana.
Bijes javnosti raste. Naime, građani Derne bili su vrlo svjesni opasnosti zbog lošeg stanja brana na rijeci koja teče kroz grad bez nasipa. Brane nisu održavane više od 20 godina, rekli su libijski dužnosnici za WSJ. Oko 1,3 milijuna dolara izdvojenih za njihovo održavanje jednostavno je isparilo, stoji u izvješću libijskog Državnog ureda za reviziju iz 2021., piše WSJ. Turska tvrtka Arsel potpisala je 2007. ugovor o rekonstrukciji brana izgrađenih još 70-tih, ali je napustila Libiju 2011. kad su izbili sukobi. Nakon što su napustili zemlju, strojevi su im ukradeni, a gradilište ostalo napušteno.
No nije bio problem samo u brani: meta kritika je vojna vlast Libijske nacionalne vojske generala Haftara, koja sad kontrolira Dernu. Njihovi predstavnici su u nedjelju navečer preko TV-a pozvali građane da pred olujom Daniel ostanu u svojim domovima, pod policijskim satom, umjesto da nalože evakuaciju. No njemački stručnjak za Libiju Wolfram Lacquer ističe da se u nedjelju, dok se oluja približavala, održao sastanak lokalne policije s gradonačelnikom, pa je zatim gradom kružio kombi s pozivom na evakuaciju područja koja bi mogla biti pogođena. Wolfram Lacquer kaže da se čini da se brana najbliža gradu nije održavala od 2011, a novac koji je za to bio predviđen nije iskorišten. Nakon nereda 2011. mnoge strane tvrtke nisu se vratile u Libiju, ili zato što su tražile odštetu, ili zato što zemlju nisu smatrale sigurnom.
Brana Al-Bilad, koja se nalazi oko 1 km južno od centra grada, ima kapacitet skladištenja od oko 1,5 milijuna kubičnih metara vode, dok brana Abu, oko 13 km južno od prve brane, ima kapacitet od oko 22,5 milijuna kubičnih metara. Jezgra im je od gline, a stranice od kamena i stijena.
Ovakva poplava bila bi katastrofa za svaku zemlju, a kamoli za Libiju, u velikoj mjeri razorenu ratom i podijeljenu između dviju sukobljenih vlasti. Libija je skupo platila tzv. Arapsko proljeće: od rušenja autokratske vlasti Muamera Gadafija uz podršku NATO-a 2011. niti jedna vojska nije uspjela uspostaviti kontrolu nad cijelom zemljom. Područje istočne Libije s Dernom kontrolira general Kalifa Haftar i Libijska nacionalna vojska, uz podršku Moskve, dok Tripoli i veći dio zapadne Libije kontrolira Vlada nacionalnog jedinstva (GNU) koju priznaje UN.
Mnogi životi su mogli biti spašeni da Libija ima funkcionirajuću meteorološku službu koja bi na vrijeme izdala upozorenje, rekao je Petteri Taalas, glavni tajnik WMO-a, Svjetske meteorološke organizacije. U funkcionirajućoj državi, institucije bi osigurale evakuaciju stanovništva. "Mogli smo izbjeći većinu ljudskih žrtava", ističe Taalas.
Derna je bila zapuštena i prije pada Gadafija: grad je bio poznat kao uporište protivnika Gadafijevog režima, pa je kažnjavan s manje novca iz proračuna. Na vlasti su se donedavno izmjenjivale razne islamističke skupine, u jednom trenutku i Islamska država, dok Haftar nije preuzeo kontrolu.
Tim Eaton, istraživač Libije u britanskom think tanku Chatham House, kaže da su libijske političke elite jako korumpirane, a proračuni prazni, zbog čega se slabo ulaže u infrastrukturu. Sad su obje vlade obećale pomoći stanovnicima Derne, ali nije jasno mogu li nadvladati razlike. Bivši britanski veleposlanik u Libiji Peter Millett sumnjičav je: prema onome što je dosad vidio, kaže, jedni imaju novac, a drugi kontrolu.
Dok se dvije vlasti bore za prevlast, zanemaruju svoj osnovni posao održavanja državnih institucija i službi, navodi WSJ.
Niti jedna od vlast u Libiji nije osmišljena da bi upravljala, nego da uzmu što više dok se bore za prevlast, tumači Tarek Megrisi iz londonskog Europskog vijeća za međunarodne odnose. Zadnjih 12 godina takve borbe bilo je dovoljno da Libija postane propala država. Kontrolu nad Dernom 2014. preuzela je Islamska država, nakon čega je Egipat pokrenuo zračne napade. Haftarova vojska je 2018. opkolila grad kako bi istjerala isilovce. Za vrijeme kratkotrajne jedinstvene vlade 2021. iz državnog proračuna izdvojeno je oko 335 milijuna dolara za obnovu ratom razorenih Bengazija i Derne. No šef fonda koji je nadzirao obnovu sukobio se lani s vladom u Tripoliju, pa veliki dio novca nije iskorišten. Strani stručnjaci optužuju Haftarove snage za korupciju, vojska ima dominantnu ulogu i u građevinskom sektoru. Haftarove snage zarađuju među ostalim krijumčarenjem ljudi i oružja, otimanjem infrastrukture, iznuđivanjem tvrtki, navodi WSJ. To je mafijaška država, kaže Karim Mezran, direktor Inicijative za Sjevernu Afriku pri Atlantskom vijeću u Washingtonu.
Da u zemlji ne vladaju takav kaos i korupcija, katastrofa nije morala biti ovolika. U subotu je libijska nevladina organizacija Raia Foundation for Space Sciences and its Applications upozorila na "potencijalnu opasnost zbog punjenja brane Wadi Derna" i rizik od "kolapsa zbog zasićenosti tla vodom". Gradonačelnik Derne Abdul Moneem Al-Ghaithi izdao je naredbu o evakuaciji dijelova grada preko svog službenog profila na Facebooku, piše WSJ. Poslao je i bagere da učvrste nasipe duž obale, u uvjerenju da najveća opasnost prijeti s mora. No kasnije te večeri Haftar je poništio naredbu o evakuaciji. Predsjedavajući sastankom vlade kasno u subotu, general je rekao da je odlučio da ostane policijski sat, odobrivši dvodnevni godišnji odmor kako bi stanovnici mogli ostati kod kuće. Snimka sastanka objavljena je na lokalnim medijima. Ubrzo nakon toga stanovnici Derne su dobili SMS poruku "Ostanite kod kuće". Vlasti u Tripoliju u nedjelju oko ponoći objavili su poruku: Poštovani građani, obavještavamo vas da su brane u dobrom stanju, situacija je i dalje pod kontrolom te u ovom trenutku nema bojazni od urušavanja.
Mohammed Kholi, egipatski građevinski radnik koji živi u Derni, ispričao je kako nakon što su čuli prvu eksploziju, nije mogao napustiti svoju zgradu, visoku četiri kata. Uslijedio je drugi glasan prasak. Kad su konačno uspjeli izaći iz kuće sedam sati kasnije, zgrade pored njih više nije bilo.