Vladimir Šahinjan, 37-godišnjak koji za sebe kaže da je ponosan Armenac, tvrdi da je izdan. On je jedna od osoba kojima je dogovor između Armenije i Azerbajdžana o ulazu četiri armenska sela u sastav Azerbajdžana koji podupiru Sjedinjene Američke Države i Europska unija nanio veliku štetu. Premijer Armenije Nikol Pašinjan taj dogovor smatra prilikom za uspostavu mira u regiji, a Šahinjan kao nož u leđa, piše The Telegraph.
Prema tom dogovoru, njegova automehaničarska radionica postat će dio Azerbajdžana. "Ne znam što ću napraviti ako izgubim radionicu. Imam dvoje djece koju trebam hraniti. Osjećam da me se psihološki pritišće", rekao je Šahinjan dok je čekao da ga policija pusti da prođe kroz barikadu na sjeveroistoku Armenije.
Analitičari tvrde da je rat u Ukrajini zasjenio sukob između zapadne demokracije i autokracije inspirirane Kremljom u Zakavkazju, ali da su on i njemu slični važni za stjecanje moći i utjecaja u važnoj regiji koja spaja Aziju i Europu. Gruzijci već neko vrijeme prosvjeduju zbog zakona o "stranim agentima", a armenski su dužnosnici nakon nekoliko vojnih poraza Azerbajdžanu dali dio svoje zemlje.
Odnosi Armenije i Kremlja pogoršali su se nakon što je ovaj nije zaštitio iako je rekao da će to napraviti. Azerbajdžan je u rujnu 2023. godine zauzeo spornu regiju Gorski Karabah u Zakavkazju. To mu je pošlo za rukom nakon što su ruski mirotvorci ustuknuli. Neki vjeruju da je Kremlj amenovao taj potez mirotvoraca. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev posjetio je Kremlj nekoliko dana nakon što je 2000 ruskih mirotvoraca napustilo Gorski Karabah jer tamo "više nisu bili potrebni". Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin i Alijev šalili su se za vrijeme tog susreta.
Tigran Grigorjan, čelnik sigurnosnog trusta mozgova u Erevanu u Armeniji, rekao je da je Alijev spomenuti manevar izveo zato što je azerbajdžanska vojska snažnija od armenske te zato što je Kremlj usredotočen na rat u Ukrajini. Uz to, Azerbajdžan je Rusiji važan jer se nalazi na rusko-iranskom trgovinskom putu. "Azerbajdžan je značajno profitirao od rata u Ukrajini. Pored nje, Armenija je jedan od najvećih gubitnika tog rata", rekao je Grigorjan.
Pašinjan tvrdi da će predaja četiri, a u praksi dva i pol sela Azerbajdžanu (ostatak predanog teritorija već je bio pod njegovom kontrolom) dovesti do smanjenja rizika povezanih s razgraničenjem granica i sigurnošću. Međutim, The Telegraph piše da se većina Armenaca zbog dogovora osjeća osramoćeno te da ne vjeruje da će se Azerbajdžan držati dogovora.
Armenska je policija tijekom proteklog tjedna uhitila više desetaka prosvjednika koji se protive postignutom dogovoru. "Date im malo, a oni uzmu puno", rekao je Levon, armenski taksist koji radi u Erevanu.
Selo Kirants jedno je od onih koje će Armenija dati Azerbajdžanu. U njemu živi automehaničar Vladimir Šahinjan. Nakon što se povuku nove granice, njegovo će selo biti podijeljeno. "Moja će kuća biti odmah do granice. Ne znam kako će moja djeca tamo živjeti kada znaju da su Azeri tijekom rata koji se dogodilo 2020. ubili njihovog ujaka", rekao je Šahinjan.
Ta su sela za vrijeme Sovjetskog Saveza bila dio Azerbajdžana te imaju i azerbajdžanska i armenska imena. Većina je napuštena, međutim par je žitelja Kirantsa Telegraphu reklo da će zbog dogovora ostati bez kuća i zemalja. Nekoliko desetaka policajaca uspostavilo je u petak blokadu na cesti koja vodi do tih sela jer se armenska vojska uoči predaje dala u deminiranje tog područja. Bagrat Galstanjan, karizmatični lokalni nadbiskup, protivi se predaji sela i u petak je došao vidjeti blokadu ceste. "Ovo je geopolitika. Rusija igra prljavu igru", rekao je Galstanjan. Osobe koje su toga dana prošle blokadu rekle su Telegraphu da su ljute i uplašene.
"Sve su predali. Sad će nastupiti etničko čišćenje", rekao je Artsrun.
Armenci tu sintagmu ne koriste olako. Osmansko je Carstvo između 1894. i 1896. ubilo 150 tisuća Armenaca. Genocid nad armenskim narodom pod osmanskom vlašću ponovno je započeo tijekom I. svjetskog rata. Između 600 tisuća te milijun i pol Armenaca izginulo je 1915. godine - što tijekom podmuklih ubilačkih akcija, što tijekom progona u pustinje Mezopotamije.
Nakon što je Azerbajdžan u rujnu 2023. zauzeo Gorski Karabah, 100 tisuća etničkih Armenaca pobjeglo je i regionalnog centra Stepanakerta. Tim je bijegom regija de facto etnički očišćena od Armenaca, piše The Telegraph.
Alijev, koji Azerbajdžanom vlada od 2003. godine, likovao je nakon azerbajdžanskih pobjeda nad Armenijom. Nakon što je Azerbajdžan zauzeo Stepanakert, odjenuo je vojnu uniformu te stao na zastavu armenskih pobunjenika.
Iako je Armenija tijekom proteklih nekoliko mjeseci s Francuskom i Indijom potpisala sporazume o nabavki oružja te u ambasadi u Velikoj Britaniji zaposlila obrambenog atašea, Tigran Grigorjan smatra da je Azerbajdžan bio vojno dominantan te da je bio u poziciji diktirati uvjete sporazuma o predaji zemlje.
Jedna je sredovječna stanovnica jednog od tih sela rekla da ne zna hoće li se moći u njega vratiti, a 56-godišnja Hanum Tamrazjan rekla je da će se morati odreći doma u kojemu je živjela 25 godina.
"Ovo je moja zemlja i moja kuća. Imamo dokumente u kojima stoji da pripada meni. Nema šanse da ću je napustiti. Naša je sudbina nejasna", rekla je Tamrazjan.