Od čega će se živjeti u Afganistanu? Zemlja je bila ovisna o humanitarnoj pomoći i vojnoj potrošnji. Toga više nema. Sjedinjene države blokirale su Afganistanu 9 milijardi dolara devizni rezervi, MMF im je zaustavio isplatu predviđene alokacije od oko 450 milijuna dolara. Banke su pretežito zatvorene, one koje rade nametnule su vrlo niske limite na isplatu gotovine, a sustavi e-plaćanja ne postoje. Cijene pojedinih prehrambenih proizvoda narasle su nekoliko puta. Afganistan je zemlja apsolutno ovisna o uvozu. A da bi uvozili i preživjeli, moraju nešto izvoziti.
Spekulira se kako bi islamisti mogli forsirati brze koncesije na rudna i mineralna bogatstva, no to je pothvat za koji je potrebno ozbiljna infrastruktura odnosno vrijeme. Vjerojatnije da će bijeg Amerikanaca iz Afganistana izazvati eksploziju proizvodnje opijata. Poznato je da je Afganistan tradicionalno najznačajniji svjetski proizvođač (ilegalnog) opijuma, a obavještajni podaci ukazuju kako uzgoj biljke efedra može islamski emirat prometnuti u globalni imperij opasnih sintetičkih droga.
Iz te planinske biljke efedra, naime, može se u konačnici dobiti notorni kristalni metamfetamin, droga na kojoj su profitne margine vrlo visoke. I prije američkog bijega, Afganistan je na teritorijima koje nije kontrolirala afganistanska vlast već razvio značajne kapacitete za proizvodnju sintetičkih droga. Sada se otvara pitanje hoće li Talibani u potrazi za novcem forsirati proizvodnju opijuma i sintetskih droga te tako namaknuti milijarde? I do sada je prema procjenama pojedinih stručnjaka Talibanima odlazilo 15-ak posto „poreza“ na temeljnu proizvodnju efedrina.
Specijalni izvještaj European Monitoring Center for Drugs and Drug Addiciton (EU4MD) pod nazivom Emerging evidence of Afghanistan’s role as a producer and supplier of ephedrine and methamphetamine ukazuje kako je to bio vrlo realan scenarij i prije evakuacije Amerikanaca.
Što se tiče proizvodnje opijuma nije tajna kako je u 2020. godini prema američkim procjenama proizvedeno oko 2300 tona, što je dovoljno za dominaciju na ilegalnim tržištima velikih zapadnih zemalja. U Britaniji, primjerice, afganistanski opijum čini 95 posto ilegalne opskrbe. Talibani su prije više od 20 godina, kada su bili na vlasti, pokušali iskorijeniti proizvodnju opijuma te je ona prema podacima UN-a pala 90 posto. No, taj potez Talibanima se pokazao kao greška jer su brojni uzgajivači ostali bez ikakvih prihoda, pa i Talibani nisu mogli naplatiti svoje poreze. Taj pad prihoda i nezadovoljstvo poljoprivrednika vjerojatno je ključni razlog što su ih Amerikanci u potrazi za Osamom bin Ladenom relativno lako srušili talibansku vlast. Sada je malo vjerojatno da će Talibani ponovo krenuti u obračun s uzgajivačima opijuma. Upravo suprotno, postoje naznake kako će prepoznati bolje financijske prilike u profitabilnijim sintetskim drogama.
Prema spomenutom izvješću EU4MD-a u 2019.-2020. temeljem istraživanja u distriktu Bakwa u jugozapadnom Afganistanu, koje je prikupilo veliki broj satelitskih fotografija visoke rezuolucije, kao izvještaje s terena, očigledno je kako je vrlo veliki obitelji u biznisu proizvodnje efedrina i metamfetamina. Taj broj ubrzano raste. Analiza fotografija te informacija i uzoraka s terena pokazala je kako je ta regija vrlo brzo postala veliki proizvođač narkotika te je tako osigurala visoku zaposlenost i zaradu. Proizvodnja sintetičkih droga poprima u Afganistanu razmjere proizvodnje opijuma, koja je ogromna. Istraživanje EU4MD pronašlo je i dokaze ranog utjecaja afganistanske proizvodnje efedrina i metamfetamina na susjedne države i međunarodno tržište.
Do prije nekoliko godina sintetičke droge koje su konzumirane u Afganistanu pretežito su stizale iz uvoza jer su se efedrin i metamfetamin ekstrahirali iz sirupa za kašalj ili dekongestiva. Ulazni troškovi takve proizvodnje sintetičkih droga relativno su visoki, a potrebno je i dobro poznavanje kemije. To nije biznis za siromašne i loše obrazovane Afganistance. Pa ipak u Bakawi je bilo i takvih pokušaja.
Međutim, ako se efedrin ekstrahira iz biljke efedra koja dobro uspijeva na velikim nadmorskim visinama tipičnima za Afganistan, onda je proizvodnja sintetskih droga daleko jednostavnija i jeftinija, što je svojevrsni mamac za siromašne afganistanske uzgajivače. Satelitske snimke i terenska istraživanja otkrivaju kako su u kratkom vremenu uzgoj efedre i improvizirana postrojenja za proizvodnju sintetskih droga u Afganistanu postali industrija u ekspanziji.
Efedra se u Afganistanu uzgaja stoljećima. Radi se o visokoj travi odnosno niskim grmovima koji se beru tijekom ljeta. Rasu na stjenovitom terenu.
Tradicionalno se efedra sušila i izvozila u Indiju ili pak koristila kao kućno gorivo, ali kad se shvatilo kako se iz efedre jednostavno može proizvesti efedrin, situacija se preokrenula. Prema podacima EU4MD-a samo jedan prekupac kupuje sam po 15 tona efedre. U distriktima Bakwa, Ghor, Ghazni i Waradak razvijene su cijele mreže za otkup, prijevoz, skladištenje i preradu. Pojedina sela i gradići doživjeli su procvat.
Istraživači su od „kuhara“ efedere na terenu doznali kako za ekstrahiranje efedrina iz sušene efedre treba 24 sata. Radi se s jednom ili dvije vreće efedere (70 ili 140 kg) u improviziranim nastambama koje se mogu uočiti oko sve više kućanstava. Nešto veći biznisi vrte se u napuštenim ili nekorištenim nastambama. To estrahiranje u pravilu organiziraju lokalni trgovci, koji uz to vode i šverc opijuma. Radi se o malim tvornicama koje upošljavaju po sedmero ljudi, a oni procesuiraju efedru u količinama od 450 kg. „Kuhari“ u tim „laboratorijima“ priučena su radna snaga koja radi za dnevnicu od 4 eura dnevno te nemaju vještine specijalista za heroin ili metamfetamin. Te specijaliste se plaća više.
Prema pričama „kuhara“ trgovci najčešće prvo kupuju manje količine efedre (90 kg) pa rade probno ekstrahiranje. Ako su zadovoljni naručuju veće količine (npr. 4500 kg). „Kuhari“ iz Bakwaea najviše cijene efedru iz Baghrana te najsjevernijeg distrikta Helmand, kao i Taywara i Ghora.
Nakon što se efedra samelje odnosno usitni miješa se s vodom, dizelom, solju i sodom te se ostavlja da se natapa. Procesiranje 450 kg traži 14 velikih plastičnih spremnika po 220 litara. Mješavina se potom filtrira u tekućinu te pretače u metalni spremnik od 1000 litara pa zagrijava.
Nakon ove faze ulazi se u nešto složeniju gdje se koristi sol, kiselina iz automobilskih akumulatora, razrjeđivač te se ide na još jedno zagrijavanje tijekom kojega tekućina isprava te ostaje supstanca poput sušenog jogurta. To je efedrin koji se prodaje na bazarima ili pak šalje u lokalne pogone za proizvodnju metamfetamina, koja je osjetno složenija. Iz 450 kg efedre dobije se oko 15 kg efedrina. Računica je tu jednostavna. Efedra stoji oko 0,63 eura po kilogramu, efedrin oko 57 eura po kilogramu, a metamfetamin se procjenjuje na 259 eura po kilogramu. Te cijene značajno osciliraju.
Zanimljivo je da su stručnjaci EU4MD-a postavili i kalkulaciju lokalnih troškova i profita po pitanju jednostavne ekstrahacije efedrina. U strukturi troškova obračunali su i talibanske poreze, što smo označili žutim u tablici.
Treba voditi računa kako bi udio Talibana nakon preuzimanja vlasti u ovim aktivnostima samo mogao rasti. S obzirom da ne mogu do drugih sredstava naivno je vjerovati da će pokušati spriječiti ilegalne aktivnosti.
Kako bi se stekao dojam o brojnosti lokacija za proizvodnju sintetičkih droga za kraj donosimo i snimak s pretpostavljenim lokacijama za proizvodnju efedrina iz efedre.
