Prvi podaci pušteni u javnost iz američkog kliničkog istraživanja o učinkovitosti cjepiva AstraZenece/Oxforda koje je obuhvatilo 30.000 dobrovoljaca govore da to cjepivo ima 100-postotnu učinkovitost kad je u pitanju prevencija ozbiljne bolesti, hospitalizacije i smrti.
Taj podatak vrlo vjerojatno će regulatora u Sjedinjenim državama uvjeriti da i cjepivo AstraZenece/Oxforda što prije pusti iz američkih skladišta. Može se reći kako nalaz 100-postotne učinkovitosti u Sjedinjenim državama daje dodatnu snagu odluci Europske agencije za lijekove koja je ustvrdila kako je cjepivo švedsko-britanskog proizvođača dovoljno sigurno jer koristi osjetno premašuju rizike. Učinkovitost cjepiva AstraZenece/Oxforda od 100 posto na koje ukazuje američko kliničko istraživanje čak ga diže iznad onoga što je poznato iz istraživanja o učinkovitosti cjepiva Pfizera i Moderne.
Što se pak tiče sprečavanja razvoja bilo kakve bolesti, tu je prema nalazima iz američkog kliničkog istraživanja cjepivo AstraZenece također iznenađujuće učinkovito jer sprečava razvoj bolesti u 79 posto slučajeva. Drugim riječima, iz američkog kliničkog istraživanja podaci upućuju kako su nakon cijepljenja cjepivom AstraZenece/Oxforda rizici teške bolesti, hospitalizaciji i smrti svedeni na minimum, dok su šanse da će cijepljena osoba dobiti lakši oblik kovida svedene na 21 posto.
Treba napomenuti kako je u američkom kliničkom istraživanju čak četvrtina ispitanika bilo starije od 65 godina. To je vrlo važna informacija jer je u ranijim europskim istraživanjima grupa starijih bila premalo zastupljena te su neke zemlje u početku odlučile preporučiti da se tim cjepivom ne cijepe stariji od 65 godina. Tek nakon sumnji da češće kod mlađih cjepivo AstraZenece/Oxforda izaziva teže nuspojave (krvne ugruške), došlo je do promjene pristupa prema kojem je cijepljenje onemogućeno starijima, dakle, onima kojima je najpotrebnije. Nakon odluke Europske medicinske agencije neke su zemlje čak potpuno promijenile preporuke.
Tako se u Francuskoj s AstraZencom/Oxfordom sada cijepe samo stariji od 65 godina, što je logično je kod njih je uočeno manje teških nuspojava, a rizici smrti kod starijih daleko su viši nego kod mlađih osoba. Oko 90 posto smrti od kovida čine stariji od 65 godina.
Stručnjaci tumače razliku u rezultatima iz američkog kliničkog istraživanja AstraZenece/Oxforda u odnosu na ranija istraživanja u Britaniji i Brazilu u različitom doziranju odnosno režimu cijepljenja. No, nakon što je tim cjepivom u svijetu cijepljeno više od 18 milijuna ljudi, više nema dilema kako je ono vrlo učinkovito kod starijih osoba, a što je najvažnije za zaustavljanje broja smrti kao najgoreg ishoda pandemije.
S obzirom na treći val pandemije koji hara Europom, pitanje ubrzanja cijepljenja postaje ključno strateško pitanje EU. Europska komisija trenutačno je u žestokom političkom prepucavanju s Britanijom, zemljom koja je cijepila puno veći udio stanovnika, oko izvoza cjepiva iz EU. Nejasno je zašto EU već nije zaustavila izvoz cjepiva dok se ne zadovolje potrebe građana Unije, jer SAD i UK primjenjuju upravo tako pravilo.
Cjepiva se čine uvjerljivo najsigurnijim oružjem za zaustavljanje broja smrti u pandemiji i to vrlo brzo nakon što cijepite značajni udio starijih od 70 godina tj. najrizičniji dio populacije. Pozitivni trendovi počinju se uočavati čak i u zemljama u kojima je i pored kontinuiteta strogih mjera zaraza dovela do zastrašujućeg broja slučajeva i smrti u trećem valu. Najstrašniji primjer svako je Češka koja je zabilježila više od 2300 smrti na milijun stanovnika. Do sada su uspjeli potrošiti oko 1,3 milijuna doza cjepiva te je od kraja prvog tjedan ožujka uočljivo usporavanje broja slučajeva prema 7-dnevnom pomičnom prosjeku, kao i početak usporavanja broja smrti. O tome govore dva grafikona ispod.
Čini se stoga kako prijelomno pitanje u cijelom nizu zemalja ostaje kako kod starijih osoba smanjiti skepsu prema cjepivu AstraZence/Oxforda koja je značajnim dijelom izazvana proturječnim javnim porukama političara i stručnjaka te medijskim izdizanjem rizika tog cjepiva iznad koristi.