Suđenje zadnjoj živoj članici neonacističke trojke optužene za ubojstva imigranata u Njemačkoj počelo je danas u Münchenu, u procesu koji mnogi po važnosti uspoređuju sa suđenjima nacistima u Nürnbergu.
Beate Zchäpe (38) optužena je da je bila liderice Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), terorističke skupine koja je ubila devet imigranata i jednu policajku, opljačkala 15 banaka te izvela dva bombaška napada. Optužnica zbog koje bi Zchäpe mogla dobiti i doživotni zatvor, uključuje i osnivanje terorističke organizacije, palež i pomaganje u oružanoj pljački. Uz nju na optuženičkoj su klupi još četiri osobe optužene da su pomagale NSU-u, ali suđenje bi moglo otkriti i dodatne detalje o nesposobnosti policije i njemačkih obavještajnih službi koje su više od desetljeća članove skupine pratile, ali ih nisu povezale s ubojstvima.
Od 2000. do 2006. Njemačku su potresala ubojstva - iz neposredne blizine, pucnjem u glavu usred bijela dana, ubijeno je osam ljudi turskog i jedna osoba grčkog podrijetla, ljudi koji su prodavali kebab, cvjećari, bravari, trgovci. Tužitelji tvrde da su egzekucije za cilj imale raširiti strah među imigrantima i potaknuti ih da napuste Njemačku.
No, više od desetljeća, policija je vjerovala da je riječ o obračunima turske mafije - da bi uhvatili počinitelje policajci su čak otvorili i dva štanda s döner kebabima - no nikad nisu ozbiljno istraživali mogućnost da bi ubojice mogli imati rasističke motive. Ubojstva su bila poznata kao “döner ubojstva”, no obitelji žrtava tu su etiketu smatrale uvredljivom.
Adile Simsek, supruga prve žrtve Envera Simseka
Prva je žrtva bio Enver Simsek, trgovac cvijećem ubijen 2000. u Nürnbergu. No policija je dugo vjerovala da ga je ubio netko iz njegove obitelji i da je krijumčario drogu iz Nizozemske.
- Jedno objašnjenje su predrasude prema strancima i Turcima koje su duboko ukorijenjene kod ljudi. To je godinama utjecalo na istragu i odvelo ih u jedan, pogrešan smjer - rekla je njegova kći Semiya Simsek, koja je o tom iskustvu napisala i knjigu.
Mnogi sada tvrde da će suđenje biti i prilika za Njemačku da prizna da u zemlji djeluje mnogo više militantnih neonacista nego što su vlasti dosad priznavale.
Policija je bila na posve pogrešnom tragu sve dok 4. studenoga 2011. u jednom karavanu u Eisenachu nisu otkrivena tijela dvojice muškaraca, Uwea Mudlosa i Uwea Böhnhardta, koji su počinili samoubojstvo nakon neuspješne pljačke banke. Treća članica bande - Beate Zchäpe - pobjegla je, ali se ubrzo predala policiji.
- Ja sam ona koju tražite - bila je prva i posljednja stvar koju je rekla istražiteljima.
Otada šuti, a njezini odvjetnici inzistiraju da nije kriva za sve što joj se stavlja na teret.
Trojka je na radaru obavještajnih službi bila od 90-ih, zbog sumnji da su sastavljali bombe i da su pripadali drugoj ekstremno desnoj skupini. No, nakon uhićenja, u njihovu stanu u Zwickauu - koji je Zchäpe zapalila - pronašla pištolj kojim su počinjena ubojstva. Pronađen je i DVD na kojem su članovi NSU-a predstavili svoju skupinu, a bio je tu i video u kojem su snimke tijela ubijenih imigranata. U videu skupina preuzima odgovornost za ubojstva, a nacrtani Pink Panther zbraja broj ubijenih, a preuzimaju odgovornost i za dvije bombe u Kölnu koje su ranile više od 20 ljudi, opet većinom turskih imigranata. U stanu je pronađen i pištolj policajke ubijene 2007. godine.
No, ni tu nije bio kraj neugodnostima za njemačke obavještajce.
Šef njemačke obavještajne službe BND Heinz Fromm prošle je godine podnio ostavku nakon otkrića da su u njegovom uredu uništeni dokumenti povezani s istragom, a za koje se vjeruje da sadržavali iskaze troje članova NSU-a koji su možda mogli pokazati da je vlada neizravno pomagala skupinu plaćajući za informacije doušnike od kojih je nekoliko bili članovi te skupine godinama. Ostavke su podnijeli i šefovi službe u tri savezne države.
Zbog čitavog skandala Njemačka se prošli tjedan ispričala za pogreške policije pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava u Ženevi, opisujući ubojstva kao “bez sumnje jedno od najgorih kršenja ljudksih prava u Njemačkoj u posljednjem desetljeću”.
Kancelarka Angela Merkel žrtvama se ispričala na formalnoj ceremoniji u Berlinu prošle godine.
I sam početak suđenja pratile su kontroverze. Suđenje kasni tri tjedna zbog spora oko podjele 50 mjesta za novinare u sudnici. U prvom krugu ni jedna medijska kuća iz Turske ili Grčke nije dobila akreditaciju, a zbog sustava da su mjesta podijeljena po redosljedu prijava, nisu akreditirani ni novinari državne televizije ZDF, listova Süddeutsche Zeitung, Die Welt i Frankfurter Allgemeine Zeitung, pa ni nijedna od svjetskih agencija na engleskom jeziku - ali zato jest nekoliko lokalnih radio postaja i jedan ženski modni magazin. Suđenje će ipak uživo pratiti Reuters, nakon što mu je svoje mjesto prepustila njemačka agencija DPA.