Američki državni tajnik Antony Blinken već drugi put u manje od godinu dana pohodi Kinu i sastaje se sa svojim domaćinom Wangom Yijem. Dolazi na tri dana, od 24. do 26. travnja, i to baš u trenutku kada je Kongres izglasao pomoć Tajvanu od osam milijardi dolara, što u Pekingu nije naišlo na "dobar prijem".
Iako će se na popisu za razgovor naći mnoge teme, znakovito je, što se tiče kineske diplomacije koja i tako šalje poruku, da Blinkenu u Šangaju nije na izlasku iz aviona prostrt uobičajeni crveni tepih. Nego ga je dočekao "goli beton", što svakako nije slučajno te već na samom početku označava da cijeli susret može biti prilično "suzdržanog karaktera", pogotovo što, barem dok ovo pišemo, nije jasno hoće li se Blinken susresti s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, nego ga drže u neizvjesnosti.
U najavi posjeta, u SAD-u se piše da će Blinken biti vrlo izravan i da neće voditi razgovore u rukavicama. Glavna tema, prema najavama američkih, a prema uznemirenosti ruskih medija, bit će vezana uz rat u Ukrajini, odnosno "promjene kineske pozicije prema Moskvi", čak i pod prijetnjom uvođenja sankcija te ponovnog "podizanja" teme o stanju ljudskih prava Ujgura, kineske muslimanske zajednice, što je, spekulira se, i jedan od glavnih razloga otezanja oko sastanka s Blinkenom, jer Xi Jinping o tome ne želi slušati. Kina to smatra "zadiranjem u njene unutarnje poslove".
Antony Blinken će, piše Financial Times, ali i ruski poslovni list RBK, zatražiti od Pekinga da prestane opskrbljivati Moskvu tehnologijom i rezervnim dijelovima za rusku vojnu industriju. FT je izvijestio da je Blinken na sastanku s predstavnicima EU i NATO-a upozorio da Kina pruža pomoć ruskoj vojnoj industriji - "u alarmantnim razmjerima" i osigurava "alate, materijale i tehničku ekspertizu". Doduše, i Peking i Moskva to stalno demantiraju, ali Bijela kuća na tome stalno, ipak - inzistira.
Iako i ruski mediji navode da Kina ne izvozi vojnu tehnologiju u Rusiju, ipak tamošnji režimski mediji, povodom Blinkenova posjeta, navode da taj susret neće uspjeti "narušiti dobre i partnerske odnose Moskve i Pekinga", navodeći da trgovinska razmjena dviju država neprestano raste. Podsjetimo da je u prva tri mjeseca ruski izvoz porastao za 12, a kineski u Rusiju za gotovo 50 posto, što neki povezuju upravo s tim "vojnim komponentama". Zamjenik državnog tajnika Kurt Campbell ponovio je Blinkenovu nedavnu izjavu da je Kina trenutno najveća opasnost za europsku sigurnost od hladnog rata, prvenstveno opskrbljujući Rusiju tehnologijama dvostruke namjene (može izgledati da nije za vojnu industriju, ali je i tamo itekako primjenjiva) dok istodobno pokušava razviti bliže gospodarske i političke veze s Europom.
- Pokušali smo u razgovorima s europskim i kineskim sugovornicima naglasiti da su ti dvostruki ciljevi nekompatibilni te da želimo da Kina pažljivo razmotri svoje sljedeće korake - prenosi FT Campbellove riječi. Washington je "vrlo izravan" u izražavanju svoje zabrinutosti o ovom pitanju i namjerava pozvati Peking na odgovornost. No, kinesko veleposlanstvo u Washingtonu odgovorilo je da Kina ne prodaje ruskoj vojnoj industriji tehnologiju niti oružje, te nazvala to "dezinformacijama".
Osim toga, SAD od Kine, odnosno njene tvrtke ByteDancu, traži da u roku od devet mjeseci proda TikTok, uz moguće produljenje na još tri mjeseca. No, Kina, kako se čini, teško da će na to pristati. Na dnevnom redu bit će i problematika odnosa Kine sa zemljama s kojima "dijeli" Južno-kinesko more, jer se spori s nizom tamošnjih država (Brunej, Filipini, Vijetnam, Malezija) oko nekih otoka ili prava na korištenje "morskog dna".
Osim toga, prema sugovornicima FT-a, SAD razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv kineskih banaka i financijskih te drugih organizacija. Jedan od izvora rekao je da će Blinkenova poruka biti "najjasnije upozorenje" koje je SAD ikad dao kineskim dužnosnicima, a toga se, navodno, Peking najviše pribojava. Jedan od izvora FT-a rekao je da je Kina vrlo zabrinuta zbog mogućnosti uvođenja sankcija protiv svojih banaka, koje posluju s Rusijom, odnosno omogućavaju Rusiji da premosti sankcije koje joj je u financijskom sektoru uveo Zapad.
Podsjetimo da su nedavno, zbog istog razloga, i turske banke prestale surađivati s Rusima. Isto tako, moskovska Izvestija je napisala da su najveće kineske banke ICBC (Industrial and Commercial Bank of China), China CITIC Bank International, Industrial Bank i Bank of Taizhou, prestale primati uplate u juanima iz Rusije, a ruski list Kommersant izvijestio je da su kineske banke počele blokirati ruska plaćanja za isporuku komponenti za montažu elektronike.