Iako je u prošlotjednom potresu poginulo više od 2900, a ranjeno skoro šest tisuća ljudi, marokanske vlasti iz nekog razloga još uvijek dozvoljavaju da se u potragu i spašavanje angažiraju ekipe iz samo četiri države: Ujedinjenog Kraljevstva (UK), Katara, Španjolske i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), unatoč brojnim ponudama vlada diljem svijeta.
Epicentar je bio u pokrajini Al Hauz južno od Marakeša. Bio je to najsmrtonosniji potres u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1960. i najjači u više od jednog stoljeća, ali pomoć i dalje stiže samo iz spomenutih država. Katar je poslao humanitarnu pomoć, timove za potragu i spašavanje i vozila – uključujući kamione za spašavanje dok je Španjolska poslala vojnu jedinicu s 56 spasilaca i četiri psa tragača. Iz Madrida je dodatno odletio i drugi vojni zrakoplov s još 30 spasilaca i četiri psa tragača. U nedjelju je Velika Britanija priopćila da je poslala 60 stručnjaka za potragu i spašavanje, četiri psa tragača, opremu za spašavanje i tim za medicinsku procjenu, a iz Emirata su stigli liječnici i policijske spasilačke ekipe.
Ali pomoć su ponudili i Tunis, Alžir, Francuska, Njemačka, Italija i Kanada kao i Ujedinjeni narodi, međutim vlasti Maroka još im nisu odgovorile, a nitko ne zna zašto. Jens Laerke iz Ujedinjenih nacija još je u utorak izjavio za Al Jazeeru da je "UN poslao tim stručnjaka za hitne slučajeve kako bi ponudio našu podršku u procjeni, koordinaciji i odgovoru na vladine napore."
Marokansko ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je priopćenje u kojem se navodi da je prihvaćanje pomoći od četiri zemlje u početku odluka koja je donesena "na temelju precizne procjene potreba na terenu", uz dodatak da bi loše koordinirana pomoć "bila kontraproduktivna".
Za to vrijeme, kralj Maroka Muhamed VI naredio je džamijama širom zemlje da u podne održe pogrebnu molitvu za poginule u zemljotresu, a u kraljevini je proglasio trodnevnu žalost. Sada sve izgleda kao da ovaj vladar pokušava preuzeti stvari u svoje ruke. Muhamed VI je, kao osamnaesti po redu kralj u obiteljskoj dinastiji, preuzeo prijestolje 23. srpnja 1999. godine nakon smrti njegovog oca, kralja Hasana II. Marokanski kralj vlada nad otprilike 33.000.000 podanika, od kojih su 99 % muslimani, a u njegovoj kraljevini nalazi se i najviša džamija na svijetu – Džamija Hasana II. u Casablanci, nazvana po Muhamedovom ocu.
Minaret te džamije visok je čak 210 metara, više od bilo koje kršćanske crkve na svijetu.
Na brojnim taksijima u Maroku stoji natpis "Najbolji kralj na svijetu" pored slike Mohameda VI. Iako je ta država formalno parlamentarna monarhija, kralj imenuje ne samo premijera, nego i sve ministre. On odlučuje o svim važnijim pitanjima, a još je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Kralj je relativno liberalan, ali ne baš tolerantan, pa kada su 2017. na sjeveru zemlje mladi Marokanci prosvjedovali za bolji život, a usput kritizirali ulogu vjere i tamošnjih vjerskih službenika i na molitvi petkom u Al Hoceimi jedan od vođa tih prosvjeda glasno je zapitao, "da li džamije služe Bogu ili ljudima?" Ispalo je kako vrhovni vjerski vođa Maroka, kralj Mohamed VI. nema sluha za takve religiozne finese i prosvjednici su vrlo brzo uhićeni i strpani u zatvore pod optužbom ugrožavanja sigurnosti i nepoštivanja simbola kraljevstva.
Mohamed VI. je i Amīr al-muʾminīn, vrhovni vjerski vođa Maroka jer njegova obitelj tvrdi kako potječe od samog proroka Muhameda. Zato i Kurban-bajram u Maroku počinje tek kad kralj osobno zakolje žrtvenu ovcu, a taj se događaj redovito prenosi na državnoj televiziji nakon čega u zemlji počinje praznik.
U usporedbi s drugim islamskim zemljama, Muhamed VI ipak spada među liberalnije muslimanske vladare, doktorirao je pravo u Francuskoj, a nije ni siromašan budući je njegovo osobno bogatstvo procijenjeno na 2,5 milijardi dolara. Samo u Maroku ima devet palača, a osim toga, posjeduje i dvorac u francuskoj Pikardiji te privatnu palaču u Parizu. Magazin Forbes je procijenio kako troškovi održavanja svih kraljevskih rezidencija iznose oko 960 tisuća američkih dolara na dan. Usto u njegovom vlasništvu je i jahta El Boughaz I. duga sedamdesetak metara.
Iako velik dio stanovništva oskudijeva, Maroko je zemlja razmjerno bogata rudnim bogatstvima. Samo učešće kralja u holdingu ONA Group - koje se bavi svim i svačim, od rudarstva, preko telekomunikacija pa do kozmetike i osiguranja - predstavlja gotovo 10% čitavog BDP-a Maroka, objavio je prije nekoliko godina Deutsche Welle.
Razorni potres zasjenio je geostrateški važniju vijest s kraja kolovoza koja se odnosi na Maroko. Naime, nedavno su Maroko i ruska nuklearnoenergetska tvrtka Rosatom potpisali sporazum kojim bi se trebalo pronaći rješenje za probleme koje suša nanosi u tamošnjoj vodoopskrbi i poljoprivredi. Suša u Maroku doseže ekstremne razmjere, a dostupnost pitke vode po stanovniku iznosi tek 600 m3 godišnje. S druge strane, Maroko ima oko 75% svjetskih rezervi fosfata, a i zalihe od 6 milijuna tona urana, zbog čega se zanimanju Rusije i Rosatoma ne treba čuditi. Marokanci pokušavaju pokriti sve veću potrošnju električne energije, koja godišnje raste šest posto, pa trebaju partnere, makar to bila i Rusija koja je sve ozbiljniji igrač na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi. Ovo je već treći sporazum ruske državne tvrtke o primjeni nuklearne energije, a prethodna dva potpisana su s Turskom i Egiptom.