Zamislite da vam treba samo 15 minuta do posla, škole, trgovine, od mjesta gdje živite u gradu. Carlos Moreno (63), urbanist i profesor na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne, kreator je te ideje i društvene svijesti, koju nastoji staviti na dobrobit ljudi i planeta, ispred nekontrolirane urbanizacije. Bez obzira na dob, pozadinu, sposobnosti, svi ljudi trebaju imati dnevne potrebe - stanovanje, posao, hranu, zdravlje, obrazovanje, kulturu i slobodno vrijeme - unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.
Prvobitno predstavljen 2015. godine, tijekom klimatskog summita Cop21, koncept želi potaknuti razvoj policentričnih gradova u kojima su radni prostori, trgovine, restorani i zabavni sadržaji smješteni lokalno, čime se smanjuje potreba za vožnjom. Moreno je privukao dodatnu pozornost kada je osvojio prestižnu arhitektonsku nagradu Obel 2021, koju su suci ocijenili kao najbolji projekt u "pravom trenutku".
Moreno je na ideju 15-minutnog grada došao tijekom pandemije u svojem matičnom uredu u Parizu. Urbanist sada s pariškom gradonačelnicom, socijalistkinjom Anne Hidalgo, želi svoj koncept implementirati u francuskoj prijestolnici. Za 15-minutni grad zainteresirani su i gradonačelnici Londona, Melbournea, Šangaja, Houstona, između ostalog. Međutim, malo tko se prisjeća da koncept svoju ideju vuče iz kolumbijskog sela.
Moreno je rođen u ruralnoj sredini Kolumbije, gradu Tuniji, koji se nalazi na dva sata vožnje od Bogote. Njegov otac bio je nepismen, ali želio je osigurati da njegovih sedmero braće i sestara budu obrazovani. Kao dijete doživio je iz prve ruke Pinochetov puč u Čileu, plan Condor koji je podržavao SAD te koji je podupirao desničarke režime u Južnoj Americi. Malim poljoprivrednicima tada se nasilno oduzimala zemlja, a njegov otac bio je jedan od seljaka prisiljen postati "urbani stanovnik protiv svoje volje", rekao je Moreno u medijskim intervjuima.
Moreno je nastavio odrastanje u kolumbijskom gradu Cali. Otkrio je sklonost matematici i fizici, i osvojio stipendiju za gradsko sveučilište. Uključio se u ljevičarske studentske grupe i pridružio urbanom gerilskom pokretu M-19, kako bi podržao borbu za demokraciju. Kada je vojska 1979. nastojala izbrisati pokret, Moreno je pobjegao kao politički izbjeglica u Francusku.
Ideja o 15-minutnom gradu nije sociološki konstrukt, već ideja temeljan na matematici. Moreno je počeo raditi kao istraživač u laboratoriju za računalnu znanost i robotiku u Parizu 1983. godine. Karijera koja je uslijedila uključivala je stvaranje startupa, susret s Dalaj Lamom i imenovanje vitezom Légion d‘Honneur.
Njegov rad osvojio je nekoliko nagrada i obuhvatio je mnoga područja - automobilsku, medicinsku, nuklearnu, vojnu... Međutim, implementiranje novih tehnologija u gradove postalo je dio njegova glavnog istraživanja. Razmišljao je o spoju "pametnih gradova", "gradovima vrtovima", četvrtima s niskim prometom, urbanističkom planiranju usmjernom na zajednicu, koje je uvela aktivistica Jane Jacobs 1960-ih.
Nakon 40 godina karijere, zbog 15-minutnih gradova Moreno je postao žrtvom ekstremista i teoretičara zavjere.
Posljednjih tjedana nastao je niz dezinformacija potaknutih poricateljima klimatskih promjena i pristaša QAnona. Oni tvrde da su Morenovi 15-minutni gradovi preteča urbanih "zatvorskih logora", u kojima će kretanje stanovnika biti nadzirano i strogo ograničeno. Napori da se u britanskom Oxfordu usvoje zone niske emisije prometa završili su prosvjedom, na kojem se u veljači okupilo 2000 ljudi koji su tvrdili da će 15-minutni gradovi postati "geta" koje je stvorio Svjetski ekonomski forum kao oblik "tiranske kontrole".
Pristaše QAnona rekli su da je iskliznuće vlaka koji je prevozio opasne kemikalije u Ohiu 3. veljače bio namjeran potez, koji je trebao gurnuti ruralne stanovnike u 15-minutne gradove. Jordan Peterson, kanadski psiholog, sugerirao je da su Morenovi gradovi "možda najgora zamisliva perverzija" ideje pješačkih četvrti. Moreno se suočio s prijetnjama smrću, optužen je da je agent totalitarne svjetske vlade, uspoređivali su ga sa Staljinom i Hitlerom. "Postao sam u tjedan dana javni neprijatelj broj 1", rekao je New York Timesu u intervjuu.
Kritičari 15-minutnih gradova tvrde da koncept razvijen u Europi možda neće biti prenosiv na segregirane američke gradove. Neki smatraju da bi se gradovi dodatno podijelili, što bi dovelo i do dodatnih nejednakosti.
U svom govoru na dodjeli Obelove nagrade Moreno se zahvalio revolucionarnom djetetu u sebi: "Prije mnogo vremena naučio sam da u amazonskoj zajednici riječ ‘hvala‘ ne postoji te kako je njezin ekvivalent ‘pweki‘. To znači ‘Učinio sam to jer je moralo biti učinjeno‘".