Igra mačke i miša odigrava se na sjeveru Europe. Nakon što je Rusija krajem studenog 2023. godine poslala na svoju granicu s Finskom, Helsinki je isprve zatvorio dio, a zatim sve svoje granične prijelaze. Kad ih je nakon nekoliko tjedana ponovno otvorio, Rusija je organizirala još migrantskih konvoja pa ih je opet zatvorio. Finska je tada pokazala koliko su brze reakcije važnije.
Kada se radi o ruskoj inovativnoj agresiji, Zapad ne smije oklijevati - poteze mora povlačiti brzo i odlučno, piše Politico.
Gotovo 1000 migranata bez finskih viza kojima je Rusija držala leđa 22. se studenog pojavilo na finsko-ruskoj granici. Nije to bila brojka s kojom se Finci nisu mogli nositi, međutim svejedno se radilo o potpuno neprihvatljivom pokušaju Rusa da naprave nered i destabiliziraju Finsku. Helsinki je na to odgovorio tako što je zatvorio sve svoje granične prijelaze osim onog arktičkog na sjeveru zemlje. Moskvu to nije omelo. Ona je na to odgovorila tako što je migrante poslala baš na taj granični prijelaz. Vidjevši migrante na svojoj granici, Finska je odmah zatvorila i taj prijelaz. To se prepucavanje dogodilo 28. studenog. Helsinki je tada rekao da će granicu s Rusijom zatvoriti na dva tjedna. Nakon te odluke, migranti su prestali dolaziti.
Međutim, kada su ta dva tjedna prošla i kada je Finska ponovno otvorila svoju granicu, azilanti su se ponovno pojavili. "Ruske su im vlasti dale bicikle. Mnogi su imali dječje bicikle. Jedan automobil koji je uočen na licu mjesta tamo je donio više bicikala", napisao je tada novinski portal Barents Observer nakon što je pogledao jedan video koji je jedan od migranata objavio na komunikacijskoj platformi Telegram. "Mi smo liberalna demokracija i rekli smo da ćemo granicu otvoriti 14. prosinca. Rusi su jednostavno pričekali da je otvorimo", rekao je umirovljeni general bojnik Pekka Toveri, bivši šef finskih vojnih obavještajaca, a odnedavno i zastupnik u finskom parlamentu. "Međutim, dogovor o granici koji smo sklopili s Rusijom kaže da se svako zatvaranje granice mora najaviti 24 sata unaprijed. Mnogo je to vremena. Možete mnogo ljudi prebaciti preko granice", dodao je Toveri.
Upravo to se i dogodilo. Prije nego što je Helsinki 15. prosinca ponovno zatvorio granicu, na njoj se pojavilo preko 200 azilanata. Finsko-ruska granica ostat će zatvorena do 14. siječnja. Kada se ponovno otvori, nema sumnje da će se na njoj ponovno pojaviti migranti koje će ruske vlasti tamo dopremiti. Pravi migranti nemaju dovoljno resursa da tjednima čekaju na rusko-finskoj granici.
Helsinki je tako makar privremeno riješio problem koji je mogao postati vrlo ozbiljan. Istina, Finci koji moraju putovati u Rusiju, pogotovo etnički Rusi koji žive u Finskoj, sad nisu toliko mobilni, ali što je tu je. Neki od njih su se zbog toga i pobunili. "Vi ste krivi! Kriv je (Sjevernoatlantski savez)! Zašto bi (Vladimir Putin) i Rusija bili krivi za ovo. Vi ste krivi", rekla je Maržan Kakimova, Ruskinja koja već 30 godina živi u Finskoj, a koja je htjela posjetiti sestru u Rusiji.
Neki će se etnički Rusi nastaviti buniti zbog zatvorene granice. Kremlj je migracije na zaista lukav način pretvorio u oružje: svaki dolazak ilegalnih migranata na finsko-rusku granicu predstavlja prijetnju za Finsku, a svaki odgovor Helsinkija razlog je za ljutnju Rusa koji u Finskoj žive. "Oni će napraviti nešto, mi ćemo reagirati", rekao je umirovljeni general bojnik Pekka Toveri.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prošle je godine sredinom prosinca rekao da je Finska "odvučena" u Sjevernoatlantski savez (NATO) te najavio da će se ponovno oformiti Lenjingradski vojni okrug. Nekoliko sati nakon te Putinove izjave, Helsinki je potpisao sporazum s Washingtonom u kojem stoji da Amerika može koristiti 15 vojnih objekata u Finskoj, ali ne one koje su najbliže granici s Rusijom. Taj će potez Kremlj jamačno iskoristiti kako bi Finsku napao raznim hibridnim taktikama. Toveri smatra da će Rusija migrante početi slati na šumski dio rusko-finske granice na kojemu nema ograda.
Rusko inzistiranje pokazatelj je i da Finska ipak nešto dobro radi. Finska je vlada opetovanim zatvaranjem granice pokazala brzinu i odlučnost. Finski su političari pokazali da su stalno spremni te da su majstori pravovremenog ispunjavanja papirologije. Druge bi zemlje reagirale tek kada bi im voda došla do grla. Ako Rusija pokuša ozbiljnije napasti Finsku, Finci mogu mirno spavati jer znaju da će njihova vlada brzo reagirati na svaku prijetnju. Moskva će se morati dobrano namučiti kako bi ugrozila Helsinki.
Uz to, Finci se u svojim vojnim vježbama često bave problemima koje bi im Rusija mogla praviti. Finska je vojska pokazala da odlično surađuje s čuvarima granice i drugim sigurnosnim akterima kao što je policija.
Politico piše da se takva brzina ne može očekivati od većine svjetskih vlada, ali da bi im svima ona trebala biti cilj i prioritet.