Jednotjednom prosvjedu njemačkih poljoprivrednika u srijedu su se pridružile strojovođe, većina vlakova neće voziti do petka u 18 sati. Poljoprivrednici su ponovo blokirali ulaze na autoceste, tražeći od vlade da odustane od planiranog smanjivanja subvencija na dizel, dok željezničari zahtijevaju 555 eura veće plaće, kraći radni tjedan i jednokratni dodatak radi inflacije. Solidarizirale su se s njima udruge obrtnika i ugostitelja. Ne vozi većina putničkih ni teretnih vlakova.
Obustavljeno je 80 posto međugradskih vlakova, a najveće željezničko poduzeće Deutsche Bahn pozvalo je putnike da odgode putovanja. Sindikat strojovođa GDL od studenoga je u borbi za veće plaće imao dva štrajka upozorenja u trajanju do 24 sata, a sad su u dužem štrajku nakon isteka božićnog primirja. Glavni zahtjev im je smanjenje tjednog radnog vremena za rad u smjenama s 38 na 35 sati. To uprava odbacuje kao nemoguće. No, u manjim željezničkim kompanijama GDL je uspio dogovoriti postupno smanjenje radnog vremena, prenosi Der Spiegel.
Prosvjedi poljoprivrednika trebali bi biti zaključeni velikim demonstracijama 15. siječnja u Berlinu, no predsjednik udruge poljoprivrednika Joachim Rukwied najavio je da bi se blokade prometnica mogle nastaviti i nakon ovog tjedna ako vlada u potpunosti ne odustane od planiranog smanjenja subvencija za poljoprivredni dizel. Prema agenciji Forsa, 81 posto Nijemaca ima razumijevanja za prosvjede poljoprivrednika: 98 posto pristaša AfD-a podržava poljoprivrednike, oko 80 posto birača demokršćana i liberala, te 60 posto Zelenih i 70 posto birača SPD-a.
Ako do petka ne dobiju novu ponudu uprave, mogući su novi štrajkovi željezničara, najavio je i predsjednik Njemačkog sindikata strojovođa (GDL) Claus Weselsky. DB im nudi 11 posto veće plaće, no to odbacuju kao nedovoljno. DB je prošlog tjedna ponudila veće mogućnosti izbora radnog vremena. Do sada su zaposlenici mogu odlučiti žele li veću plaću, više godišnjeg odmora ili manje radnih dana u tjednu, navodi ARD. Radno vrijeme možete smanjiti s 39 na 37 sati tjedno, ali ćete dobiti 5,7 posto manju plaću - i tako do 35 sati. Ili 40 sati za nešto više novaca.
Ekonomisti zahtjeve za višim plaćama ne smatraju neopravdanim, s obzirom na visoki skok cijena, posebno troškova grijanja, prenosi ARD. Štrajkovi su uobičajeni u gospodarskom životu i općenito nisu problem - dokle god blokade ne traju tjednima. Međutim, ovotjedni štrajkovi mogli bi biti tek početak, s obzirom na to da se u više branši upravo vode pregovori o većim plaćama. Visoki troškovi energije i povećane cijene ne utječu samo na tvrtke nego i na njihove zaposlenike, i treba im više novca u novčaniku, kaže glavni ekonomist Carsten Brzeski iz banke ING. Plaće bi sada konačno trebale porasti iznad razine inflacije, kaže on. Kako je Njemačka u 2023. imala stopu inflacije od šest posto, i uz povećanje plaća vrlo malo zaposlenika bi na kraju ostalo u plusu, što se vidi i u slaboj osobnoj potrošnji.
Čak dvije trećine Nijemaca nezadovoljno je plaćom, prenosi Spiegel. Istovremeno je nezaposlenost minimalna, a velika potražnja za radnom snagom. Među zaposlenima koji nisu vezani kolektivnim ugovorima ili automatskim povišicama, gotovo svaki četvrti uspio se lani dogovoriti o povećanju plaće - to je oko sedam posto manje nego 2022. Njih 18 posto nije uspjelo dobiti povišicu, ostali je nisu ni tražili.
Gledano iz ekonomske perspektive, štrajkovi i prosvjedi dolaze u neprikladno vrijeme, upozorava Karsten Junius, glavni ekonomist švicarske banke Safra Sarasin. "Moramo pretpostaviti da se njemačko gospodarstvo, koje je već u recesiji i nastavlja se boriti s visokim kamatama, neće značajno oporaviti idućih tjedana i mjeseci", kaže taj ekonomist. Nisu problem štrajkovi, nego to što se ne naziru dogovor i kompromisi. Posebno je na udaru državni proračun. Krize posljednjih godina pojele su ogromne količine novca. "Moramo shvatiti da zbog pandemije, viših cijena energije i promijenjene sigurnosne situacije više nemamo prostora za raspodjelu koji smo imali godinama prije", upozorava ekonomist Karsten Junius.
Vlada je već jednom popustila seljacima i odustala od prvotno planirane razine rezanja subvencija, ali ne želi popustiti ponovo. Ako želite nove subvencije, morate se odreći starih, ističe ministar financija Christian Lindner (FDP). Kancelar Olaf Scholz (SPD) također ne popušta, no proračun s planiranim rezovima još mora proći Bundestag i klubove zastupnika. Pritisak na vladu prave ne samo oporbeni demokršćani, nego i utjecajni lokalni dužnosnici SPD-a. To bi moglo biti rješenje kako da vlada sačuva obraz - tako da Bundestag, a ne vlada, odluči o povlačenju rezova, sugeriraju analitičari. No Scholzova vlada bi se i u tom slučaju ponovo našla pod udarom kritičara kojih ih optužuju da djeluju kaotično.