Izrael radi na planu prema kojem bi palestinski političari i poslovni ljudi koji nemaju veze s Hamasom preuzeli ključnu ulogu u distribuciji pomoći u pojasu Gaze, a nakon završetka sukoba formirali bi upravno tijelo u okupiranoj enklavi.
Kako saznaje Wall Street Journal, pomoć bi u velika skladišta u središnjoj Gazi stigla kopnom i morem, gdje bi je Palestinci dalje distribuirali do gotovo milijun ljudi koji se nalaze u raseljeničkim kampovima. Prije nego što uopće uđu u Gazu, Izraelci bi pakete pomoći detaljno pregledali. A jednom kad rat završi, oni koji su bili zaduženi za distribuciju pomoći iz skladišta bi ustrojili vlast za upravljanje Gazom, uz potporu sigurnosnih snaga koje financiraju bogate arapske vlade. Visoki dužnosnik izraelskog ministarstva obrane već je održao sastanke s kolegama iz Egipta, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata o tome u kojoj mjeri bi regionalne zemlje sudjelovale u obnovi Gaze. Saudijska Arabija i UAE jasno su dali do znanja da neće igrati nikakvu ulogu u obnovi Gaze, osim ako Izrael ne pristane na proces stvaranja palestinske države, što je ideja koju je Netanyahu odlučno odbacio.
Izrael je navodno već kontaktirao nekoliko Palestinaca za koje smatra da bi mogli formirati vlast u Gazi nakon rata, uključujući šefa palestinske službe sigurnosti Majida Faraja, biznismena Bashara Masrija i bivšeg lidera Fataha Mohameda Dahlana. Faraja i Masrija nisu htjeli komentirati navode, dok je Dahlan ranije za WSJ rekao da nije zainteresiran za povratak u Gazu kako bi vodio vladu, dodavši kako Izrael i Zapad moraju prihvatiti da se Hamas ne može u potpunosti iskorijeniti i da će skupina morati igrati određenu ulogu u budućoj vladi u Gazi.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu se usprotivio planovima izraelskih sigurnosnih dužnosnika jer su Faraja i Dahlan članovi (ili bivši članovi) Fataha. Netanyahu smatra Fatah terorističkim pokretom i rekao je da neće dopustiti da se "Hamastan" zamijeni "Fatahstanom". Izraelska vlada se također protivi političarima bliskima Palestinskoj samoupravi jer osim što nije osudila napad Hamasa na Izrael 7. listopada, također nastavlja isplaćivati naknade obiteljima Palestinaca koji su ubijeni tijekom nasilja nad Izraelcima.
Hamas se snažno protivi izraelskim planovima u Gazi, optužujući Izrael da se petlja u unutarnjopolitička pitanja Palestinaca. "Udarit ćemo željeznom rukom protiv svakoga tko se miješa u unutarnje granice u pojasu Gaze i nećemo dopustiti nametanje novih pravila", poručio je nedavno sigurnosni dužnosnik Hamasa. Palestinska je grupa također rekla da će svakoga tko radi s Izraelcima proglasiti "nacionalnim izdajicama".
Hamas želi da se sigurnošću bave snage koje bi bile apolitične, ali bi djelovale uz odobrenje militantne skupine. Proteklih tjedana o sigurnosti su se brinule dobrovoljačke milicije u južnom gradu Rafahu i na sjeveru enklave, uz odobrenje skupine, kako bi zamijenile Hamasovu civilnu policiju koja je postala meta izraelske vojske. No, dužnosnik Hamasa rekao je da svaki stalni sigurnosni aranžman treba nadzirati buduća palestinska vlada nacionalnog jedinstva koju podržavaju sve frakcije, a ne strana tijela.
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena i kritičari unutar Netanyahuove vlade upozoravaju da bi svaki plan Izraela koji uključuje uklanjanje Hamas rezultirao vakuumom političke moći i kaosom u Gazi.
Američki državni tajnik Antony Blinken u srijedu je počeo turneju po Bliskom istoku. U Jeddahu se sastao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom i ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom kako bi razgovarali o humanitarnoj krizi u Gazi i naporima da se poveća pomoć Palestincima. U Egiptu je s predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem razgovarao o uspostavi neovisne palestinske države sa sigurnosnim jamstvima za Izrael i mogućnostima prekida vatre između Hamasa i Izraela na najmanje šest tjedana kako bi se oslobodili preostali taoci.
Izraelska delegacija sljedećeg bi tjedna u Washingtonu trebala razgovarati s američkim dužnosnicima o mogućim alternativama planiranom kopnenom upadu IDF-a u južni grad Rafah u pojasu Gaze. Bidenova administracija protivi se bilo kakvoj većoj kopnenoj operaciji izraelskih snaga u Rafi, dok je Netanyahu tvrdio da je to nužan uvjet za pobjedu u ratu. Amerikanci će pokušati uvjeriti Izraelce da poboljšaju humanitarnu situaciju u izbjegličkim kampovima i odgode ofenzivu na Rafu. Jedna je od opcija i da se Izrael usredotoči na zauzimanje filadelfijskog koridora, koji prolazi duž egipatske granice, umjesto velikog napada na Rafah. Na taj bi način Izrael mogao zaustaviti krijumčarenje oružja, koje do Hamasa pristiže kroz tunele ispod koridora.