Godina 2026. mogla bi biti odlučujuća za europsko gospodarstvo. Politico, naime, upozorava kako bi uvođenje reformiranih pravila potrošnje u Europskoj uniji i smanjen dotok novca od strane Europske komisije mogli stvoriti novu crnu rupu u proračunima već ionako ozbiljno zaduženih zemalja, posebice Francuske i Italije.
- Postoji rizik da se, ako ne uložimo dovoljno, vratimo u izgubljeno desetljeće 2010-ih - kaže Nils Redeker iz think tanka s Instituta Jacques Delors.
Gospodarstva južne Europe nakon krize u eurozoni 2009. ozbiljno je pogodila dugotrajna recesija - naglo su rasli i javni dug i stopa nezaposlenosti, a negativnim trendovima nisu pomogle ni česte promjene vlasti.
- Komisija će 2026. ukinuti financiranje nakon covid pandemije. U isto vrijeme, vlade će morati nastaviti ulagati u zelene i digitalne projekte, ali bez financiranja iz Bruxellesa. Zemlje s velikim dugovima vjerojatno će podnijeti najveći teret šoka, što će dodatno pogoditi njihova gospodarstva, a to će pak imati vrlo direktan učinak i na politike tih država - upozoravaju ekonomski analitičari.
Problemi za Pariz i Rim
Vladajuće stranke u Francuskoj i Italiji, najvećim gospodarstvima eurozone nakon Njemačke, mogle bi se naći u ozbiljnim problemima. Sljedeći francuski predsjednički izbori bit će u travnju 2027., no Emmanuel Macron na iste se neće moći kandidirati. Istodobno, čelnica krajnje desnice Marine Le Pen bilježi sve veću potporu birača.
Što se tiče Italije, njihovi opći izbori zakazani su najkasnije za kraj te iste godine.
Zemlje EU-a trenutačno se oslanjaju na niz programa potpore koji su osmišljeni kao alat za ublažavanje financijskog udara uslijed covid pandemije. Osim toga, Unija ulaže milijarde eura u zelene i digitalne projekte kroz namjenski fond vrijedan više od 700 milijardi eura, a koji bi trebao isteći krajem 2026.
Godinu dana prije, 2025., svome kraju doći će i Komisijine javne subvencije, poznate i kao državne potpore, koje su bogatijim zemljama osiguravale besplatnu propusnicu za podupiranje njihovih strateških industrija.
- Prijeti nam pravi fiskalni ponor, a novi skup pravila ne priprema članove za to kako se nositi s tim problemom - izjavila je Lydia Korinek iz istraživačkog centra Zoe Institute for Future-fit economies.
Nedavno potpisana reforma pravila potrošnje EU-a, koja članicama nudi više vremena za smanjenje duga i potrošnje, mogla bi predstavljati samo privremeno olakšanje za gospodarstva u nevolji, koja bi u budućnosti za to mogla platiti puno veći račun.
Prijeti katastrofa
Prema reformiranim pravilima, glavni gradovi EU-a složili su se da će odbiti godišnje povećanje kamatnih stopa od 2025. do 2027. od fiskalne prilagodbe koja se zahtijeva od zemalja koje premašuju prag deficita EU-a. Ova nešto labavija pravila trebala bi pogodovati zemljama (poput Italije i Francuske) za koje se smatra da će se u nadolazećim godinama suočiti s prekomjernim deficitom.
- Zemlje bi mogle izbjeći katastrofu ako, počevši od sad pa sve do 2027., počnu drastičnije vladati potrošnjom - rekao je Jeromin Zettelmeyer, direktor think tanka Bruegel.
A tu je i još jedan problem - naime, potencijalni povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a mogao bi potaknuti zemlje EU-a da povećaju svoje troškove za obranu.
Izvršna vlast EU-a isključila je mogućnost produljenja mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) nakon 2026., koji je 2020. zamišljen kao jednokratna mjera za rješavanje gospodarskih posljedica pandemije.
- Većina kohezijskih sredstava EU-a - uglavnom izdaci za infrastrukturu za siromašnija područja - bit će podijeljena nakon 2026. i moći će se koristiti za popunjavanje praznine koju je ostavio RRF - izjavio je jedan diplomat EU-a, ali mnogi misle da to ipak neće biti dovoljno.
- Neki oblik instrumenta nasljednika RRF-a bit će neophodan - zaključio je Zettelmeyer.