- Za deset dana tu će biti cvijeće i ukrasna stabla. Svaki dan je na gradilištu 40 radnika i sve se prema planovima privodi kraju, kako bismo 23. lipnja bili spremni za otvorenje našeg novog doma - ozarena lica priča nam Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća, krovne institucije Hrvata u Srbiji, dok nam pokazuje njihovu novu kuću u Subotici, zgradu HNV-a čiju je izgradnju u gotovo stopostotnom iznosu od 1,6 milijuna eura financirala Vlada Republike Hrvatske.
Ne čudi stoga što će povodom otvorenja ove zgrade Srbiju i Suboticu prvi put u svom mandatu službeno pohoditi i premijer Andrej Plenković, koji će i otvoriti ovo novo sjedište Vlade Hrvata u Srbiji, što HNV formalno jest.
Stiže i Brnabić
Hrvati u Srbiji vjeruju i da će to biti početak rješavanja brojnih otvorenih pitanja koja muče hrvatsku nacionalnu manjinu zbog statusa i odnosa službenih vlasti u Srbiji prema njima, a na kojima se godinama malo ili gotovo ništa nije radilo. Nadu im dodatno podgrijava i činjenica da je svoj dolazak na otvorenje najavila i Ana Brnabić, premijerka Srbije.
Ni Hrvatska se doduše, treba to otvoreno priznati, godinama nije ponašala roditeljski prema svojim sunarodnjacima u Srbiji, već upravo suprotno, često ignorantski. Dovoljno o tome govori podatak da se sve do prije pet godina iz hrvatskog proračuna za Hrvate u Srbiji godišnje izdvajalo svega 20.000 eura. To se, veli Vojnić, počelo mijenjati 2018., nakon što su se predstavnici HNV-a sastali s Plenkovićem.
Službeni naziv
- Tada je počela i ova priča s našom kućom, jer je Vlada RH izdvojila 80.000 eura za kupovinu placa za zgradu Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ, koja ima 17 zaposlenih i djeluje u neadekvatnim prostorima. No, kako smo našli plac odmah pokraj trenutnog sjedišta HNV-a, odlučili smo ovdje objediniti sve institucije i taj smo prostor radno nazvali Hrvatska kuća. Sada ima i službeno ime, a to je Hrvatski dom - Matica. To su Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatska riječ. Također, Matica će biti otvorena za sve udruge Hrvata u Srbiji, a dodala bih i kako trenutno imamo još devet otvorenih gradilišta, od rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, preko Beograda do Monoštora, Sonte, Vajske... - kazala je Vojnić, dodavši i kako je zahvaljujući financijskoj potpori Vlade RH u HNV-u, s troje, broj zaposlenih povećan na osmero.
- To nam je pomoglo u kadrovskom snaženju, iako ni to ne zadovoljava sve naše potrebe, s obzirom na to da smo krovna institucija Hrvata u Srbiji koja vodi brigu o svim segmentima kao što su obrazovanje, kultura, informiranje... No, vjerujemo da ćemo sada s Maticom, ali i boljom suradnjom Hrvatske i Srbije, odnosno boljim odnosom Srbije prema Hrvatima i mi dodatno osnažiti svoj položaj, koji je desetljećima iznimno težak - naglasila je Vojnić. Matica će, dodaje, biti vidljivi znak prisutnosti Hrvata u Srbiji, ali važna i kao spoznaja da ih RH podržava i brine o njima.
Bunjevci i Šokci
- Također, ona je pokazatelj da smo sposobni iznijeti velike projekte - veli Vojnić o novoj, prekrasnoj zgradi gotovo u centru Subotice koja se prostire na 1000 kvadrata. U sljedećem koraku plan je spajanje sa starom zgradom, uspostava Muzeja Hrvata u Srbiji, otvaranje suvenirnice s tradicijskim hrvatskim proizvodima iz tog kraja... Puno je planova, ali i puno neriješenih pitanja. Podsjetimo, Hrvati su u Srbiji kao nacionalna manjina priznati tek 2002. godine, ali to im u proteklih 20 godina nije donijelo odveć benefita.
- Dugi niz godina nije bilo susreta na najvišem vrhu, tek prije dva mjeseca u Zagrebu su se sastali premijeri Plenković i Brnabić. Očekujemo njezin dolazak te sastanak s Plenkovićem, kao uvod u rješavanje brojnih otvorenih pitanja, kao što su garantirani mandati za Hrvate u Skupštini Srbije, što je po nama korijen svih problema jer nemamo moć rješavanja svojih problema, nego ovisimo o dobroj volji vladajućih - rekla je Vojnić.
Hrvati su, doduše, nakon zadnjih izbora dobili dužnost ministra za ljudska i manjinska prava u osobi Tomislava Žigmanova, ali to još uvijek nije razina koju očekuju.
- Prividno se smirila negativna klima prema Hrvatima u Srbiji, možda se malo i u medijima smanjio govor mržnje, ali vlasti i dalje ne reagiraju na incidente na štetu Hrvata. I dalje se opstruiraju upisi djece na nastavu na hrvatskom jeziku ili ministar prosvjete da proglas da sva djeca u školama moraju pogledati film ‘Oluja‘, pa se subliminalno stvara atmosfera straha. Ono na što nominalno imamo pravo u praksi se ne primjenjuje. S druge strane, i dalje se paralelno provodi strategija razbijanja hrvatskog nacionalnog korpusa na Bunjevce, Šokce... Po zadnjem popisu Hrvata u Srbiji je 39.107, ali i 500.000 neopredijeljenih, odnosno Jugoslavena, Bunjevaca, Šokaca... Naši se ljudi izjašnjavaju Bunjevcima i Šokcima jer im je to prihvatljivije, na popisu se i od popisivača na njih vršio pritisak da se tako izjasne. I ja sam Bunjevka, ali prije svega sam Hrvatica. No, ako znamo da udruge koje se izjasne kao bunjevačke dobiju sedam puta veću financijsku potporu nego hrvatske, onda je logično da i jedan Zvonko Bogdan neće biti Hrvat, nego Bunjevac. Ali, mi smo živa i žilava zajednica, imamo puno entuzijazma i energije, istrenirali smo se da budemo jaki i ustrajni. Malo još samo da nam Hrvatska pruži, ne samo financijske i moralne, nego i političke potpore. Da se usprotivi kada se u Suboticu, mimo zakona i znanstvenog utemeljenja, kao službeni uvodi bunjevački jezik, pa smo sada valjda jedina zajednica koja ima službeni i jezik i dijalekt, da se ne dopusti otimanje naše kulturne baštine... Tada će sve ovo što radimo dobiti puni smisao - istaknula je Vojnić.