Uprava tvrtke Mitros u Sremskoj Mitrovici obavijestila je svoje radnike da je morala donijeti tešku odluku i zatvoriti industriju mesa. Za 300 zaposlenika te tvornice Srbija je dala 5,8 milijuna eura, dok je austrijski vlasnik Mitrosa, kompanija Gierlinger Holding GmbH, izdvojio 800 tisuća eura.
Odlazak ove strane kompanije iz Srbije možda ne bi podigao toliku prašinu u zemlji da se ne radi o sve češćem obrascu poslovanja. Portal Nova.rs piše kako je od oko 260 tvornica koje je otvorio predsjednik Aleksandar Vučić i koje su dobile silan novac od države, ostala samo nekolicina.
A one koje su još uvijek otvorene, javnosti su poznate ne zbog vrhunske djelatnosti koje obavljaju, nego zbog lošeg tretmana svojih radnika.
Slovački InoBat, čiji je investitor Rio Tinto, nedavno je otvorio tvornicu za proizvodnju i reciklažu baterija u Ćupriji. Vlada Srbije je tu investiciju subvencionirala s 419 milijuna eura. Država je također početkom prošle godine dala 10,7 milijuna eura turskoj kompaniji Teklas koja je otvorila novi proizvodni pogon u Vranju, na lokaciji nekadašnjeg Geoxa.
Turska tvornica treba do 2028. godine zaposliti 500 radnika na ugovor za stalno i svakom novom radniku isplatiti 20 posto više od minimalne plaće. Međutim, radnici su rekli da su prošle godine dobivali plaću samo tri posto višu od minimalca.
Britanska tvornica autodijelova Aptiv u Leskovcu dobila je od države subvenciju od 25,5 milijuna eura. Srpski mediji izvještavaju kako zbog teškog rada u 12-satnim smjenama radnici masovno odlaze na bolovanje. Tamošnji liječnik primijetio je kod mnogih radnika iste simptome koje je nazvao "sindrom aptiv". Prošle je godine 30 radnika dobilo otkaz zato što su odbili raditi prekovremeno.
Na popisu velikih tvornica u Srbiji, koju je sastavila Nova.rs, našla se i tvornica u vlasništvu južnokorejske kompanije Jura. I tamo, kako izvještava srpski medij, zaposlenici rade u katastrofalnim uvjetima. Tijekom pandemije koronavirusa radnici su bili prisiljeni dolaziti na posao, unatoč svim epidemiološkim mjerama koje su tada bile na snazi.
Radnice su rekle i da moraju nositi pelene jer ne smiju ići na WC. Neki zaposlenici te tvrtke kažu da ih psihički maltretiraju, seksualno zlostavljaju, tuku metalnim palicama i odbijaju im dati slobodne dane. Država je dodijelila toj kompaniji 65 milijuna eura subvencija, odnosno 10.000 za svakog od 6500 zaposlenih.
U veljači prošle godine na radu je ozlijeđen radnik tvornice Leoni u Leskovcu koji je preminuo poslije četiri dana. Samo nekoliko mjeseci poslije, u svibnju, radnica se onesvijestila nakon verbalnog sukoba sa šefom pogona. Radnici su posvjedočili da im smjene traju dulje od deset sati, imaju invalidska kolica za slučaj da se netko ponovno onesvijesti i redovito im se mjeri vrijeme provedeno u WC-u. Kompanija Leoni sagradila je četiri tvornice u Srbiji i od države dobila oko 30 milijuna eura.
Krajem kolovoza ove godine njemačkoj tvornici obuće Haix Oprema u Vranju odobreno je 2,6 milijuna eura državnih poticaja. Ta je tvornica dospjela u središte pozornosti u svibnju ove godine kada je radnica zadobila teške ozljede obje ruke nakon čega je poslana na hitnu operaciju. U listopadu 2021. u Novom Sadu otvorena je tvornica čokolade švicarske tvrtke Barry Callebaut, a otvaranju je nazočio i predsjednik Vučić. Ta je tvrtka od države dobila 14,2 milijuna eura u obliku subvencija i besplatnog zemljišta. Kako javlja novosadski portal Voice, protiv te tvrtke pred američkim sudovima vodio se postupak zbog dječjeg ropstva.
Vučić je krajem 2021. rekao da je "sudjelovao u otvaranju 260 tvornica u zemlji i doveo mnogo velikih kompanija". Mnoge od njih u međuvremenu su otišle iz države. Prije Mitrosa, Srbiju su napustili turska tekstilna industrija Jeanci, njemačka kompanija Gruner, talijanski Geox, južnokorejski Shinwon i turski Berteks Textile. Svi su oni od države dobili pozamašna sredstva.
Problem je u tome što subvencije može dobiti gotovo svatko tko predsjedniku pokuca na vrata, upozorava ekonomist i stručnjak za strana ulaganja Milan Kovačević.
"Moramo početi raditi drugačije, neki stručnjaci se moraju zapitati kome će država dati novac", upozorio je za Novu.rs Kovačević. Dodao je da neke druge odlaze iz države zbog stanja na tržištu, a neke, pak, jer dobiju bolju ponudu negdje drugdje, bilo u vidu novca ili prostora.