Prvi put od 2003. godine, u srpnju je zabilježen lokalni prijenos malarije u Teksasu i na Floridi. Posljednjih godina Grčka, Češka i Albanija izgubile su status zemalja u kojima su ospice iskorijenjene. Prošle godine Velika Britanija imala je najveći broj zaraženih od sifilisa od 1948. godine.
Pad stope cijepljenja, promjene u ponašanju i prehrambenim navikama te klimatske promjene, pridonijeli su povratku zaraznih bolesti za koje se sve donedavno smatralo da su ostale zaboravljene u nekom mračnijem, nerazvijenijem povijesnom dobu. Da stvar bude još gora, bakterije postaju sve otpornije na antibiotike, što znači da je ugrožena učinkovitost lijekova koji su transformirali suvremenu medicinu i eliminirali pogubne bakterije.
Malarija nije uvijek bila bolest koja se javljala samo u tropskim regijama Afrike, Azije i Latinske Amerike. Slučajevi su zabilježeni u močvarnim područjima Pariza i uz londonsku rijeku Temzu. Talijanska Sardinija imala je oko 300 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika krajem 1800-ih. Europa je uspjela iskorijeniti malariju poslijeratnim programom prskanja insekticidima, isušivanjem močvara i terapijama lijekovima. Politico piše kako je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izdao upozorenje o nekoliko lokalnih slučajeva malarije, dok je čelnik Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije Peter Sands rekao da bi s porastom ekstremnih vremenskih nepogoda u Europi, Stari kontinent "mogao vidjeti povratak malarije".
Tešku kožnu bolest gubu koju su mnogi vidjeli samo na filmovima i u udžbenicima, sada bi mogli iskusiti i na vlastitoj koži. Novo izvješće CDC-a pokazuje da je guba postala endemična na jugoistoku SAD-a. Broj prijavljenih slučajeva više se nego udvostručio u posljednjem desetljeću, dok se nezdrav način života i loše upravljanje pandemijom okrivljuje za porast. Povijesno gledano, vlada je slala ljude s gubom na udaljene karantenske otoke, poznate kao kolonije gubavaca. Sada se može izliječiti višemjesečnom terapijom lijekovima, a rano otkrivanje može izbjeći invaliditet.
Ospice su jedna od najzaraznijih ljudskih virusnih bolesti, koje su se pojavljivale u valovima epidemije svake dvije do tri godine, uzrokujući više od dva milijuna smrtnih slučajeva. Sve se promijenilo kada je tzv. otac modernih cjepiva John Franklin Enders razvio cjepivo. Prvo cjepivo odobreno je za uporabu 1963., i nakon toga uslijedilo je široko rasprostranjeno cijepljenje protiv ospica. No, s obzirom na to da je ta virusna bolest toliko zarazna, u jednoj populaciji mora biti cijepljeno više od 95 posto kako bi se zaustavilo širenje bolesti. Kako pada broj cijepljenih, tako raste i broj slučajeva. Samo u dva mjeseca ove godine već je bilo 900 slučajeva ospica u Europi, premašujući ukupni broj iz 2022. godine.
Još jedna bolest koja je praktički bila "istrebljenja", a sada se ponovno vraća je sifilis. Sifilis ili boginje spolno je prenosiva bolest koja se može liječiti penicilinom ako se otkrije rano. U kasnom 18. stoljeću, procjenjuje se da je svaki peti stanovnika Londona imao sifilis do svojih srednjih 30-ih. Broj zaraženih sifilisom dramatično se smanjio nakon 1940. zbog široke dostupnosti penicilina. Međutim, u 21. stoljeću dolazi do povećanog rasta broja slučajeva na području Europe. Samo u Velikoj Britaniji prošle je godine zabilježeno 8692 slučajeva, što je najveći godišnji broj od 1948. godine. Broj slučajeva raste i u drugim državama, s najvećom stopom rasta na Malti i Irskoj.
Problem koji sve više pogađa suvremene zajednice je i giht. To je bolna upala zglobova kod koje se oko zglobova, često nožnog palca, stvaraju mali kristali urata. Posljednjih godina zabilježen je povećan broj slučajeva diljem svijeta, s time da SAD i Kanada imaju najveći porast prevalencije gihta između 1990. i 2017. godine. Neki od razloga zašto ljudi dobivaju giht je genetska sklonost, prekomjerna tjelesna težina, zdravstveni problemi, poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, konzumacija hrane bogate fruktozom i konzumacija velikih količina alkohola.