Trenutačni je zadatak potpukovnika Jeremyja Andersona da svaki dan iz jordanske zračne baze, u kojoj je privremeno stacioniran, svojim avionom Air Force C-130 dostavi najmanje 16 paleta hrane i humanitarne pomoći sjevernoj Gazi. Nešto više od 1200 kilometara južnije njegovi kolege, američki piloti, zaduženi su za presretanje dronova i balističkih raketa jemenskih hutista koji već mjesecima opstruiraju jednu od najprometnijih trgovinskih ruta na svijetu, piše The Washington Post.
Joe Biden, predsjednik koji je prije samo tri godine (ne)slavno povukao američku vojsku iz Afganistana u pokušaju da smanji vojnu prisutnost SAD-a na Bliskom istoku, nakon Hamasova terorističkog napada na Izrael primoran je drastično podebljati angažman američkih postrojbi u toj regiji.
Jedna od geopolitički najkompleksnijih regija na svijetu, Bliski istok, još je jednoj američkoj administraciji dokazala da se iz nje teško, gotovo nemoguće, jednostavno povući.
Napad Hamasa promijenio Bidenove prioritete
Naime, nakon konačnog završetka "vječnih" ratova u Afganistanu i Iraku, koji su godinama morili američku javnost mimo ideološkog spektra, Biden je sredinom 2021. diskretno pokušao usmjeriti fokus vanjskopolitičkog djelovanja svoje administracije na dva ključna prioriteta: obuzdavanje ruskih teritorijalnih pretenzija u Europi te zaustavljanje kineskog ekspanzionizma na Bliskom istoku.
No, njegove je prioritete drastično promijenio Hamasov napad 7. listopada kada je SAD, ključni strateški partner Izraela, bio primoran u znak podrške poslati ne samo svoje nosače vojnih zrakoplova da patroliraju regijom, "zlu ne trebalo", nego i cijeli diplomatski korpus u izvanserijskom pokušaju obuzdavanja krize.
Danas, nakon pet mjeseci gotovo neviđenog krvoprolića, Mediteranom patroliraju najmanje tri američka vojna broda sa zadaćom dostavljanja dva milijuna paketa hrane i humanitarne pomoći Gazi morskim putom, dok su njihovi kolege zaduženi za odvraćanje libanonskog Hezbollaha te presretanje napada jemenskih hutista koji su od listopada prošle godine napali više od 60 komercijalnih i vojnih brodova u Crvenom moru. Američki vojni zapovjednici s broda USS Eisenhower, koji je trenutačno zadužen za obračun s hutistima, tvrde da posljednjih tjedana bilježe značajan pad aktivnosti tih postrojbi.
- Prije rata naš je zadatak bio otići u Bahrein i ugostiti kralja, no 7. listopada nam je naređeno da se zaputimo prema Crvenom moru, a tu ćemo ostati sve dok za to postoji potreba i, sukladno tome, naredba Bijele kuće - objašnjava The Washington Postu admiral Marc Miguez s broda USS Eisenhower.
Iako je riječ o osjetnom povećanju američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku, osobito u kontekstu koji je planirala i sama Bidenova administracija do prošlog listopada, tješi spoznaja da se i dalje radi o bitno slabijoj mobilizaciji od one koju je Pentagon naredio nakon terorističkih napada 11. rujna. Tada je, naime, u Irak bilo poslano nešto više od 160.000 američkih vojnika, dok ih se 100.000 zaputilo u Afganistan.
‘Hotel California‘ kao soundtrack
Početkom 2023., osim svojih većih, strateških vojnih baza u Kataru, Bahreinu i Emiratima, SAD je imao oko 4000 vojnika lociranih u Jordanu, 2500 u Iraku i 900 u Siriji. Do 7. listopada operacije su bile relativno skromne i bez značajnih povećanja aktivnosti te su se dobrim dijelom oslanjale na vojnu diplomaciju ili zajedničke vježbe sa strateškim partnerima.
S obzirom na to da je američka vojska stalna meta lokalnih terorističkih grupa, ažurni podaci o točnom broju vojnika u bliskoistočnim državama iz sigurnosnih razloga nisu dostupni javnosti.
Sukob u Gazi potaknuo je novi val nasilja bliskoistočnih militantnih skupina bliskih Teheranu, koje su od 7. listopada do 28. siječnja izvele najmanje 170 organiziranih napada na američke vojne postrojbe u regiji. U jednom takvom okršaju smrtno je stradalo troje američkih vojnika zbog čega je Pentagon inicirao i operaciju kojom je smaknut vođa grupe u Bagdadu.
- Soundtrack Bidenove administracije trebala bi biti pjesma ‘Hotel California‘ jer ona tvrdi da se iz tog hotela možeš odjaviti, ali iz njega nikad ne možeš u potpunosti otići. Slično je i sa SAD-om na Bliskom istoku, koliko god koji predsjednik želi napokon prekinuti te veze - ističe bivši američki diplomat i stručnjak za Bliski istok Aaron David Miller koji je sada viši suradnik na Institutu Carnegie.