Prije dva tjedna State Department je povukao svoje ljude iz američkog veleposlanstva u Havani zbog misterioznih "zvučnih napada" s kojima se Amerikanci na Kubi bore već mjesecima.
Navodni "napadi zvukom" počeli su u studenom prošle godine, a najmanje 21 osoba iz ambasade požalila se da je imala probleme zbog toga. Sindikat zaposlenih u američkoj diplomatskoj službi istovremeno je objavio kako su neke od žrtava pretrpjele lakše ozljede mozga kao i trajno oštećenje sluha, a pate i od gubitka ravnoteže i teških glavobolja.
No, što su zapravo diplomati i službenici američke ambasade u Havani slušali mjesecima?
Odgovor na pitanje u četvrtak je dala ugledna agencija Associated Press koja je objavila kratku snimku misterioznog zvuka, jednu od varijacija audiozapisa koji su slušali djelatnici u ambasadi, a koju možete poslušati odmah ispod ovog odlomka teksta. Ovaj audiozapis je digitalno pojačan kako bi bio glasniji i kako bi se smanjila pozadinska buka, ali osim toga nije mijenjan, navodi AP.
Riječ je o tek jednom od niza zvukova snimljenih u ambasadi, a koji su istražitelje naveli da inicijalno posumnjaju u neku vrstu soničnog oružja.
Prema autorima teksta na AP-u ovaj zvuk sličan je glasanju mase cvrčaka, ili onom cviljenja u vrlo visokom tonalitetu. Nekim se doima pak kao pištanje, kao nešto što bi potencijalno izludilo ljude nakon duže izloženosti. Drugi čuju više raziličitih tonova koji se spajaju tako da proizvode efekt poput onog kad netko noktima zagrebe po ploči.
Visok i neugodan
Snimke zvukova iz Havane poslane su analitičarima u američkoj mornarici, koja posjeduje napredne mogućnosti za analizu akustičnih signala, a poslane su i američkim obavještajnim službama. No, snimke zasad nisu produbile spoznaje o tome što je to narušavalo mir i zdravlje diplomata, njihovih obitelji i osoblja ambasade. Bez obzira na to, SAD je već optužio Kubu da nije zaštitila američke diplomate na svojem tlu. Kuba je pak zanijekala bilo kakvu uključenost ili znanje o napadima.
No, nisu svi ozlijeđeni Amerikanci iz ambasade čuli zvukove. Od onih koji jesu, nije jasno jesu li svi čuli isti zvuk. Novinari AP-a preslušali su nekoliko audiozapisa iz Havane, snimljenih u različitim okolnostima, i u svima se čuje varijacija istog, visokog i neugodnog zvuka. Osobe koje su čule taj zvuk u Havani tvrde da se zvukovi na audiozapisima uglavnom poklapaju s onim što su čuli u Havani.
- To je taj zvuk - rekao je jedan od njih.
Zvukovi su dolazili u impulsima različitih duljina, od dvije sekunde, sedam sekundi, dvanaest sekundi pa do perioda od više minuta. Tada bi nastupila tišina na sekundu ili čak 13 sekundi pa bi zvuk ponovno počeo. No, još uvijek nije jasno postoji li direktna uzročna veza između tih zvukova i ozljeda koje su pretrpjeli ljudi iz ambasade. Kako kažu američke vlasti, "napadi" su uzrokovali probleme sa sluhom, vidom, ravnotežom, kognitivnim sposobnostima, spavanjem...
Američki marinici podižu zastavu u dvorištu ambasade u Havani
Više frekvencija
Pomnija analiza jednog od audiozapisa otkriva da nije riječ samo o jednom zvuku. U pitanju je oko 20 ili više različtih frekvencija od kojih je sastavljen "zvuk", piše AP čiji su ljudi "rastavili" zvuk uz pomoć spektralne analize koja mjeri frekvenciju i amplitudu signala. Ljudskom uhu takvo nešto bi zvučalo kao da se istovremno udari nekoliko nasumičnih tipki na klaviru, potpuno izvan tona.
- Ovo nam govori da se zvuk nalazi negdje između 7000 i 8000 kHz. Ima oko 20 "vrhunaca", to jest viših točaka, a one se čine pravilno raspodijeljene. Svaki od tih vrhunaca je različite frekvencije - rekao je za AP ekspert za akustiku sa Sveučilišta George Washington Kausik Sarkar.
No, frekvencije su potencijalno tek dio slagalice. Konvencionalni uređaji za snimanje i mjerenje zvuka nekada neće registrirati vrlo visoke ili vrlo niske frekvencije, poput onih iznad ili ispod onoga što može čuti ljudsko uho. Stoga su istražitelji posumnjali u postojanje infrazvuka ili ultrazvuka kad su u pitanju navodni napadi iz Havane.
Nije elektromagnetski puls
Ipak, čini se da su audiozapisi isključili barem jednu teoriju o naprednom oružju - elektromagnetski puls. Istraživanje koje je prije nekoliko destljeća provela baš američka vojska pokazalo je da kratki, intenzivni impulsi mikrovalova mogu utjecati na tkivo u glavi na način da ih uho protumači kao zvuk, što u teoriji znači da bi uređaj koji odašilje mikrovalove potencijalno mogao "teleportirati" zvukove u nečiju glavu. No, da je to bio slučaj, ovi se zvukovi ne bi čuli na audiozapisima.
S druge strane, neurolozi s kojima su razgovorali novinari Guardiana Julian Borger i Philip Jaekl imaju drugu teoriju. No, valja naglasiti da su razgovori s njima vođeni prije nego što je AP objavio tonski zapis.
.jpg)
Zgrada američke ambasade u Havani
Masovna histerija?
Prema spomenutim neurolozima, moguće je da se zapravo radi o masovnoj histeriji, a ne soničnim napadima. Oni smatraju da treba razmotriti mogućnost da je riječ o poremećaju u ponašanju zbog problema u radu živčanog sustava.
- Ako se situacija objektivno sagleda, čini se da je prije svega u pitanju masovna histerija. Psihosomatska bolest je bolest kao i svaka druga. Ne bi se strebala stigmatzirati. Važno je istaknuti da simptomi poput ovog ne nastaju vlastitom voljom i nisu znak slabosti određene osobe - rekao je Mark Hallett s Američkog nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždane udare.
Da pojasnimo, "masovna histerija" je popularani naziv za izbijanje psihosomatskih bolesti među grupom ljudi. Psihosomatske bolesti su pak one koje nastaju kao posljedica psiholoških faktora ili doživljaja. Hallett je naglasio da se takvi poremećaji uglavnom javljaju među manjom grupom ljudi, najčešće u obiteljima, ali je dodao da je vrlo moguće da njima bude zahvaćen i veći broj osoba, naročito kad zajedno rade u napetom i neprijateljskom okruženju, što je u Kubi dijelom sigurno bio slučaj.
- Koliko vidim, u ovom slučaju veliki broj pojedinaca ima vrlo neodređene pritužbe, što bi moglo ukazati na masovnu histeriju - rekao je Hallet.
Na kraju treba podsjetiti da je Kuba istaknula više puta da je brzo i promptno reagirala na pritužbe te pokazala veliku želju da pomogne Amerikancima u njihovoj istrazi.