Venecija će od 31. ožujka naplaćivati ulaz u grad. Koštat će pet eura, a ako vas nađu da šetate gradom bez da ste platili, mogli biste zaraditi kaznu od 50 do 300 eura. Riječ je o testnoj fazi naplate ulaza u grad koja će trajati mjesec dana u godini. A ako se pokaže uspješnom, Venecija bi uvela naplatu u grad od 2025. godine. Rečeno je to na Danima hrvatskog turizma u Rovinju na okruglom stolu Hrvatske turističke zajednice pod nazivom Putovanje u održivost - iskustva destinacija.
- Italija se već godinama bori s masovnim turizmom. Vidjeli smo ove godine slike Firence, Venecije i Rima. A Venecija je u toj priči napravila već nekoliko koraka u borbi protiv masovnog turizma. Najprije je izmjestila kruzere koji više ne pristaju u Veneciju, kao i manje brodove koji više ne smiju ploviti kanalom svetog Marka. A sada je naplata ulaska u grad novi izazov. To će plaćati svi koji nisu rezidenti u Veneciji. Sistem naplate će funkcionirati tako da ćete ulaz u grad platiti online i dobit ćete QR kod, objašnjava direktorica Hrvatske turističke zajednice u Italiji Viviana Vukelić. No, nije to jedini grad u Italiji koji već poduzima oštre mjere protiv masovnog turizma i prve veće značajnije mjere u smjeru održivosti. Isto radi i Milano, posebno nakon COVID krize. Za vrijeme epidemije taj se grad očistio od smoga i to je ono što Milano želi zadržati. Baš zato inzistira da se čim više koristi javni prijevoz i bicikli.
- Ako ulazite s autom u centar grada plaćate sedam eura, a od 2024. godine moći ćete u centru grada voziti samo 40 na sat. Za vrijeme epidemije izgradili su 20 kilometara biciklističkih staza. Osim toga, u Italiji se minimalno koristi avionski, a maksimalno željeznički promet, ističe Vukelić.
Vlakovi su i pretežito prijevozno sredstvo u Francuskoj koja je također poduzela mnoge mjere kako bi bila najodrživija destinacija svijeta do 2030. godine.
- Državnim dekretom zabranjeno je letenje na kraćim udaljenostima za koje postoji alternativni prijevoz kao što su željeznice. Francuska je zato danas jedna od najjačih destinacija po razvijenosti komercijalnih vlakova. Sa svakog dijela Francuske možete doći vrlo brzo u drugi dio zemlje, a takav vid putovanja posebni preferiraju mladi, kazala je direktorica predstavništva HTZ-a u Francuskoj Danijela Mihalić Đurica. Istaknula je da bi razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj uvelike pomogao da se i dio francuskog tržišta okrene prema Hrvatskoj koju ponovno otkrivaju. Isto tako, u centru Pariza postoji ograničenje brzine kretanja automobila od 30 kilometara na sat, a sve avenije imaju i jednako široke biciklističke staze.
I Hrvatska ima svog konja za utrku
- Osim toga, Francuska ulaže 200 milijuna eura u poboljšanje biciklističkih staza jer Francuska želi biti i broj jedan po biciklističkom turizmu. Razmišljaju i o ekološkom kruzingu tako da jedna privatna tvrtke trenutno razvija projekt ekološkog kruzera. Radi se o gigantskom jedrenjaku za prekomorska putovanja koji će ploviti uz pomoć gigantskih jedara, solarnih panela i 2 ogromne baterije na hidrogen, navela je Mihalić Đurica.
I Hrvatska ima svog konja za utrku kada je u pitanju održivost turizma i destinacija, a to je Međimurje koje se za održivi turizam odavno odredilo. Kako kaže direktor međimurske županijske turističke zajednice Rudi Grula, to je način života ljudi u Međimurju koji oduvijek štite svoj prostor. Glavni preduvjet za to su bili dobri prostorni planovi.
- Oni su temelj. Nemojte dopustiti da vam prostorne planove radi mafija, poručio je. U Međimurju, kaže, također žele kao i ostatku države brzo i jednostavno zaraditi novac, ali na uštrb prostora.
- Naši su ljudi spremni dugoročnije zarađivati, ali ne u roku od tri mjeseca ili tri godine, nego u generacijskom roku. To je bitno. Mi smo se za održivost odlučili kada to nije bila vruća tema, a tada su destinacija na obali rekle da su mi to možemo priuštiti jer smo mali, a da će se oni time baviti kasnije, da prođe jedna, pa druga, pa treća sezona. No, time smo si samo krali vrijeme, kazao je dalje. Zanimljiva je njihova inicijativa u kojoj gostima pružaju mogućnost da kada dođu u Međimurje parkiraju automobil i više ga za vrijeme boravka ne trebaju.
- Imamo organiziran hop on i hop off autobus koji vas vozi po čitavoj županiji. To je projekt koji se sufinancira javnim novcem, naveo je Grula.
Rasterećenje najrazvikanijih destinacija
U Dalmaciji pak imaju plan rasteretiti najrazvikanije destinacije tako da rasprše goste po odredištima kako uz more, tako i u unutrašnjosti otoka, ali i Dalmatinskoj zagori.
- Osim toga, Dalmacija je prelijepa i van glavne sezone i poticat ćemo dolazak i u drugim mjesecima. No, oni u čemu griješimo je činjenica da gostima nudimo nešto što imaju kod kuće, a ne ono što je dalmatinski način života, a to je primjerice ispijanje kave na rivi. Zaboravljamo da ljudi dolaze zato k nama. Isto tako, dalmatinski smještaj je ponikao na obiteljskom turizmu iznajmljivanja, i zato moramo korigirati kvalitetu naše ponude. I zbog toga što smo na to zaboravili, danas nam dolaze gosti po nešto što mi nismo - po sobu i zabavu, ukazala je na problem dalmatinskog turizma direktorica TZ-a Splitsko-dalmatinske županije Ivana Vladović.
Uvod u raspravu dao je Kristjan Staničić, direktor HTZ-a, pritom naglasivši vrlo dobre turističke rezultate u dosadašnjem dijelu ove godine tijekom koje je hrvatski turizam ostvario 20 milijuna dolazaka i preko 106 milijuna noćenja. Kako je rekao, navedeno u odnosu na prošlu godinu predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima, dok u odnosu na rekordnu 2019. godinu navedeno predstavlja izjednačenje rezultata. Kao potvrdu odlične sezone direktor Staničić je podsjetio i na prihode od turizma koji bi, prema procjeni Hrvatske narodne banke, u ovoj godini trebali iznositi oko 14.3 milijarde eura, odnosno oko 1.3 milijarde više nego lani.