Ako je vjerovati izvješću Odbora za državnu službu iz 2022. godine, policajci su najčešće nezadovoljni odnosima u radnoj službi i najčešće se žale.
Recimo, zbog premještaja ili rasporeda na radno mjesto, utvrđivanja plaće, napredovanja ili imenovanja policijskih službenika.
Eh, i zbog prava na građansko odijelo.
U 2022. godini riješeno je šest upravnih predmeta, uglavnom u korist policajaca, a koji su se ticali građanskog odijela za policajce.
Kako nam nije bilo jasno o čemu se radi, poslužili smo se Pravilnikom iz Narodnih novina te kontaktirali predsjednika Sindikata policijskih službenika Marija Puškarića kako bi nam objasnio o kakvom je pravu riječ.
Ukratko, svi policajci koji duže od šest mjeseci u godini obavljaju posao uz policijske ovlasti, ali ne zadužuju policijsku odoru, imaju pravo na građansko odijelo, no način na koji se to pravo odobrava godinama izaziva razmirice na razini policijski službenici – rukovodstvo, a neki slučajevi na kraju završe i na Odboru za državnu službu.
- Imamo situacije gdje se službenicima, iako im to pravo pripada, ne odobrava odijelo iako obavljaju poslove za koje se podrazumijeva da ga moraju raditi u civilu. Recimo, riječ je o policajcima koji čuvaju štićene osobe, dakle uglavnom kolegama iz specijalne interventne policije, ispričao je Puškarić za Jutarnji list.
No, otkriva nam kako problemi s građanskim odijelima vuku dugu povijest nesuglasica te kako se Sindikat, nažalost neuspješno, godinama bori da se izmjeni Pravilnik o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo iz 2011. godine jer ga Sindikat drži problematičnim na više razina.
Između ostaloga, problematičnim se smatra činjenica da je država odredila trgovine u kojima policajci mogu uzimati odijela – Puškarić kaže kako je riječ o Varteksu, Tekstilprometu i Borovu za cipele. Pojašnjava kako za potrebe policajaca nerijetko vade neprodana odijela iz skladišta, a koja su pritom onda još i daleko skuplja od brojnih drugih brendova na tržištu o kojima policajci ne smiju niti pomisliti.
- Osim toga, takva skupa odijela djeluju posve neprikladno na policajcima za koje je jasno da si ih od svojih plaća ne mogu priuštiti, a da ne spominjem kako često budu kompromitirani upravo zbog činjenice da ih je moguće prepoznati po markama odijela koje nose. Dogodi se da neki poslovi završavaju s neuspjehom upravo zbog toga, a znaju ih u žargonu zvati i "Varteks manekeni‘, požalio nam se Puškarić koji se godinama zalaže za izmjene pravilnika.
Smatra kako je suluda želja države da kroz pravo policajaca na građansko odijelo pomaže domaćim tvrtkama dok većina policajaca takva odijela ne želi. Sindikat zbog toga predlaže da se policajcima osiguraju bonovi ili novac s kojim će odijela moći kupovati u trgovinama po vlastitom izboru i tako, vjeruje Puškarić, čak i nešto uštedjeti jer je na tržištu moguće pronaći daleko veći broj prihvatljivijih i jeftinijih marki odijela od Varteksovih.
- Isprika najčešće bude da bi to dovelo do zloporabe, da bi službenici onda preprodavali takve bonove, no mi smatramo da je to besmisleno, kaže Puškarić.
Prema Pravilniku, građansko odijelo čine dva kompleta odjeće i jedan par obuće, a za policijske službenike Uprave za posebne poslove sigurnosti 3 kompleta odjeće i 1 par obuće, odabrani po vlastitom izboru.
Mogu odabirati između odijela (sako i hlače), kostima (sako i suknja), kombinacije sakoa i hlača ili sakoa i suknje te dvije vrste sportskih odijela koja podrazumijevaju traper hlače i jaknu ili pamučne hlače i vjetrovku te jedan par cipela.
Promjene Pravilnika zasad nema pa se policajci, kad već ne mogu birati trgovine u kojima će uzimati odijela, putem odbora pokušavaju izboriti barem u situacijama u kojima im pravo na odijelo uopće nije odobreno.
Prema statistici Odbora za lanjsku godinu, zaprimljeno je sve skupa 885 upravnih predmeta od čega se na MUP odnosilo njih čak 528, dakle čak 60 posto, a potom slijede Ministarstvo financija s 93 i Državni inspektorat sa 71 žalbom.
Najveći broj žalbi općenito odnosi se na pritužbe zbog rasporeda na radno mjesto, potom slijedi utvrđivanje plaće, a treće je ocjenjivanje službenika.