Joseph Ratzinger i prije nego je postao papa imao je snažne veze s Hrvatskom.
Sve je počelo još 1962. godine kada je započeo drugi vatikanski koncil gdje je Ratzinger bio teološki savjetnik njemačkog kardinala Josefa Fringsa. Imao je sličnu životnu priču kao i dr. Tomislav Janko Šagi Bunić, koji je bio osobni savjetnik zagrebačkog nadbiskupa kardinala dr. Franje Šepera. Dvojica mladih teologa često susretala i vodila žive razgovore na tom zasjedanju, a njihovo prijateljstvo trajalo je sve do smrti o. Šagija Bunića 1999. Prema stranici www.papa.hr. na kojoj je objavljen kronološki pregled ‘Joseph Ratzinger i Hrvati‘ stoji i kako je 1972. pokrenuo je časopis Communio, a jedan od članova uredništva bio je i Adalbert Rebić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Joseph Ratzinger je 1977. imenovan biskupom, nadbiskupom Münchena i Freisinga te pred kraj godine i kardinalom. Ono što je učinio za veliku hrvatsku zajednicu koja živi na tim prostorima trajno je utjecalo na život Hrvata u Bavarskoj. Nadbiskupija, na čijem je čelu bio kardinal Ratzinger, u samom središtu Münchena darovala im je pastoralni dom, koji je i danas kulturno i vjersko središte minhenskih Hrvata.
Kapelicu i prostore Hrvatskog doma 1980. osobno je blagoslovio nadbiskup Ratzinger te im darovao i prvi namještaj u novoj kući, vitrinu i osobni radni stol. Godinu dana kasnije, 1981., postao je pročelnikom Kongregacije za nauk vjere naslijedivši zagrebačkog nadbiskupa Franju Šepera, a već 1982. je odstupio s pastoralne službe nadbiskupa i iste godine posjetio Zagreb.
Njegov dolazak na sprovod svojeg prethodnika, izraz je njegove iskrene zahvalnosti ne samo kardinalu Šeperu nego i narodu iz kojeg je potekao, njegovoj domovini i Crkvi. Kardinal Ratzinger trinaest je godina zaredom, od 1989. do 2002., gostovao u restoranu Opatija u Regensburgu u Njemačkoj. Restoran je vodila hrvatska obitelj Lukač koja svjedoči kako je riječ o iznimno skromnom, srdačnom i blagom čovjeku.
Godine 1998., povodom spomendana Stepinčeve smrti u Papinskom zavodu sv. Jeronima, kardinal Ratzinger održao je jednu od najglasovitijih propovijedi o mučeniku Alojziju Stepincu. U njoj je u liku neimenovanog Hrvata iz Danteove Božanstvene komedije, koji promatra Kristovo lice na Veronikinu rupcu, prepoznao upravo kardinala Stepinca. Nazvao ga je ‘Božjim odvjetnikom‘ koji se ‘uime savjesti suprotstavio vladajućoj gomili‘.
Godine 2001. održan je simpozij povodom 20. obljetnice smrti kardinala Šepera. Prvi dio simpozija održan je u Zagrebu od 6. do 8. studenog. Tom je prigodom kardinal Ratzinger s hrvatskim biskupima predvodio misno slavlje te hodočastio u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, gdje je posjetio i karmelićanski samostan. Rimski dio simpozija održan je 29. i 30. studenog, a njegov je glavni moderator bio upravo kardinal Ratzinger.
Zbornik radova Šeper - Veritatem facientes in caritate predstavljen je 6. studenog 2003. u vatikanskom Domu sv. Marte. Vatikansko predstavljanje zbornika na početku Zahvalnoga hrvatskoga hodočašća u Rim priredile su Kongregacija za nauk vjere i Zagrebačka nadbiskupija. Na predstavljanju su govorili kardinal Joseph Ratzinger, koji je tada bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, tajnik Kongregacije za nauk vjere mons. Angelo Amato, urednik zbornika prof. dr. sc. Željko Tanjić, a prisustvovali su brojni djelatnici i uglednici.
Njegove veze s Hrvatskom nastavile su se i kasnije, a posebno će u pamćenju vjernika ostati njegov posjet kao pape Zagrebu 2011. godine kada je Hrvatskoj dao podršku za ulazak u Europsku Uniju.
S druge strane, Ratzingera će se pamtiti i po slučaju Dajla, zbog kojeg je na ostavku odnosno prisilno umirovljenje morao pristati biskup porečko- pulski Ivan Milovan. On je odbio predati samostan i zemljište u Dajli benediktincima iz Praglie te im uz to platiti i 4,050.000 eura kao naknadu štete zbog zaštite "crkve u Istri". Zbog toga je "suspendiran na minutu", pa je sporazum potpisao biskup Santos Abril y Castello. Krajem srpnja 2011. Porečko-pulska biskupija objavila je da joj zbog te odluke prijeti financijska propast. Novi apostolski administrator Porečko pulske biskupije postao je Dražen Kutleša, sadašnji nadbiskup Splitske nadbiskupije.
Sadašnji papa Franjo "rehabilitirao" je Milovana 2014. za vrijeme proslave 50 godine njegovog svećeništva.
Slučaj je došao i do suda, ali je Županijski sud u Puli potvrdio je presudu Općinskoga suda u Bujama po kojoj benediktinski red iz talijanskog mjesta Praglie nema pravo na zemljište samostana u Dajli ni na naknadu za njezinu prodaju drugim osobama i tvrtkama. Budući da su benediktinci odustali od revizije, slučaj Dajla je time bio riješen.
