Tenisice koje dok hodamo proizvode električnu energiju, korištenje rijeka kako bi se vrlo lako i bez previše potrošnje proizvelo mnogo energije i teretane koje same proizvode svoju električnu energiju, samo su neki od izuma mladih inovatora i entuzijasta koji su se danas okupili u hodnicima Fakulteta elektronike i računarstva kako bi sudjelovali na natjecanju FIRST LEGO League, koje okuplja najbolje mlade inovatore iz raznih STEM područja.
Hrvatski robotički savez i ove je godine, sedmi put za redom u Hrvatskoj organizirao FIRST LEGO League, ekipno STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) natjecanje za djecu između 9 i 16 godina. Ovaj oblik natjecanja svake godine ima određeni cilj i temu, pa je tako ovoga puta to bila električna energija. Djeca su uz pomoć njihovih mentora trebali osmisliti nove načine proizvodnje električne energije, obnovljivih izvora, kako ih prevoziti, kako ih skladištiti i kako da pritom očuvaju okoliš. Mladi znanstvenici prštali su od inovacija, srdačno su nam prikazivali svoje projekte i do same srži objašnjavali njihove ideje. Njih čak 250 u 28 timova iz raznih je dijelova države danas došlo prikazati svoju ideju, dati sve od sebe, pobijediti ali i dobro se zabaviti.
Natjecanje se sastojalo od četiri faze u kojima je svaka od ekipa morala biti jednako dobra. Tako su u sklopu prvog zadatka diljem hodnika FER-a bili postavljeni stolovi na kojima su se nalazile razne misije. Svaki od timova došao je s vlastitim robotom s kojim bi zatim u vrlo kratkom vremenskom roku morao obaviti spomenute misije.
- U zadatku gdje moramo što više odraditi u što manje vremena idemo s našim robotom kojega smo nazvali Vektor. Znači mi smo nakon nastave išli mjesec i pol dana na i tu izvannastavnu aktivnost gdje smo radili na ovom robotu. Kod robota se prvo i osnovno mora paziti na samo postavljanje na ploču. Ako se postavi recimo centimetar pogrešno, on neće raditi. Program je jako detaljan. Robota programiramo preko računala, preko jednog programa. Većina se nas prvi puta zapravo susrelo s programiranjem na ovoj aktivnosti, prije toga nismo baš imali kontakta s time. Ali išli smo polako, korak po korak, bilo je uspona i padova, no sve se uspjelo - rekao je jedan od natjecatelja iz Srednje škole Tina Ujevića iz Kutine.
Osim robotskog dijela natjecanja, postoji i tehnički intervju, gdje djeca moraju prezentirati kako su izradili robota, koje su dijelove koristili i slično. Uz to, vrednovalo se po određenim kriterijima i timski rad. Zatim dolazimo do dijela prezentacije glavne ideje, koja u konačnici ima za cilj poboljšati održivi izvor energije i očuvati okoliš. Svaka ekipa morala je doći s određenim problemom iz vlastite sredine, te naravno, s rješenjem za taj problem.
Predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza, Ana Sović Kržić govori nam kako je ova vrsta natjecanja savršena prilika za mlade da pokažu što znaju, da se zabave i druže, a pritom nauče mnogo toga što im može doprinijeti u daljnjem razvijanju.
- Svake godine na natjecanju postoji i nekakva tema uz koju je sve ovo vezano. Ove godine tema je superpower, odnosno izvori energije. Od proizvodnje do skladištenja energije. Ideja je da djeca istraže ovu temu u lokalnoj zajednici, kada pronađu neki problem, oni na to moraju ponuditi rješenje. Znati biti jako puno dobrih i inovativnih rješenja koja bi se mogla pretvoriti u velike projekte - kaže Sović Kržić.
Natjecatelji su predstavili mnogo inovacija. Djeca koja su danas sudjelovala na spomenutom natjecanju, doista su bila prepuna želja za promjenom i za stvaranjem nečega novoga. Znaju što rade, svi su imali ideje kako doći do električne energije, prepoznali su potencijale vlastitih krajeva, gledali u budućnost i pritom pazili na okoliš.
Tako smo zatekli ekipu koja je došla iz Kutine. Oni su u svojem kraju prepoznali problem male energetske učinkovitosti te su osmislili rješenje u formi spalionice. Ta bi spalionica otpad pretvorila u električnu energiju koja bi se kasnije mogla ponovno upotrijebiti za razne svrhe.
- Naš je projekt o energetskoj učinkovitosti grada Kutine. Mi smo imali ideju da radimo spalionicu otpada. Ta energija koja bi proizašla iz toga, odlazila bi dalje gdje bi se pretvarala u električnu energiju koja bi se iskorištavala. Ona funkcionira tako da sav otpad koji se pokupi odlazi u tu spalionicu. Kada se on spaljuje, mi dobivamo toplinsku energiju koju možemo iskoristiti u razne svrhe. U našem gradu imamo dosta tih nedostataka i našom smo prezentacijom htjeli poboljšati te nedostatke. Samim time doprinosimo gradu i nadamo se kako ćemo se negdje uključiti - rekli su nam učenici iz Srednje škole Tina Ujevića iz Kutine.
Osim njih, pronašli smo i mlade Zagrepčane koji su osmislili ideju kako očuvati energiju koja se proizvede tijekom dana, iz izvora poput sunca i vjetra, te koja bi se onda mogla koristiti u vremenu kada tih uvjeta nema. Za njih, električni automobili predstavljaju budućnost, te prema anketama koje su proveli, mnogo mladih upravo takve automobile u budućnosti planira voziti. Upravo bi ti automobili mogli postati jeftiniji oblici baterije koji bi preko noći kućanstvima mogli davati dovoljno energije.
- Mi smo razmišljali kako su kućanstva najveći potrošači električne energije u Hrvatskoj. Način potrošnje je jako neuravnotežen kroz dan. Recimo, u sedam sati navečer se troši najviše energije, a to je problem jer se najviše energije vjetra i sunca proizvodi ujutro i oko podneva. Kada padne mrak, nema sunca, nema vjetra, kućanstva se spajaju na termoelektrane koje onda zapravo proizvode najviše energije. One mogu proizvoditi dovoljno energije i to nije problem, no, problem nastaje zbog štetnosti. Ona je jako loša za okoliš. Baterije su skupe, s druge strane. Energija koja se tijekom dana proizvede treba se nekako skladištiti kako bi se očuvala do perioda noći kada nema sunca i vjetra. Jedan od načina kojega smo se sjetili je da uzmemo bateriju od električnih automobila i u nju skladištimo energiju koja se proizvodi tijekom dana. Proveli smo istraživanja i ankete te smo došli do podataka kako će u budućnosti biti puno više električnih automobila u kućanstvima te da bi se zapravo ova ideja mogla ostvariti - rekao nam je mladi Tin iz udruge Krash Test.
Tim mladih znanstvenika iz Čakovca u svojoj je okolini pak uočio nešto drugo. Oni su shvatili kako se u njihovom kraju, zbog manjka javnog prijevoza, mnogo hoda i vozi bicikl te upravo to može postati novi izvor energije. Uz malo inovacije, truda ali i pameti, hodanjem se može napuniti mobitel, a vožnjom bicikla laptop.
- Pošto mi živimo u prigradskom naselju bez javnog prijevoza pa onda puno hodamo i bicikliramo, odlučili smo osmisliti proizvodnju energije iz koračanja i vožnje bicikla. Napravili smo grafikon u kojemu se može vidjeti koliko smo prohodali u određenim danima i koliko smo prešli biciklima. Kinetička energija može se kod bicikliranja vrlo lako pretvoriti u električnu, a kod hodanja imali bi u tenisici mali čip koji bi mjerio korake i koji bi svaki korak pretvarao u električnu energiju. Kada god bi mi udarili, odnosno zakoračili, senzor bi osjetio korak i onda bi iz toga stvorio energiju koja bi se pohranila u malu baterijicu iz koje bi se mogli puniti recimo mobiteli - govore nam učenici iz Osnovne škole Strahoninec iz Čakovca.
Mladi Slavonci sa svojim su mentorom došli prezentirati ideju kako ponovno iskoristiti rijeke. Za njih, one su zapostavljene, a predstavljaju savršeni izvor električne energije. Oni su naime osmislili plutajući uređaj u obliku mlina koji bi uz vjetar i vodu mogao proizvoditi električnu energiju, a za koji ne treba mnogo ulaganja i vremena za postavljanje. Kažu kako je mobilan, jednostavan i jeftin način na koji bi se ponovno mogli iskorištavati potencijali hrvatskih rijeka.
- U Hrvatskoj ima toliko rijeka koje nisu iskorištene kako trebaju i mogu biti. Mi to planiramo učiniti upravo na koritima rijeke gdje je brzina vode najveća. Stroj bi bio na platoima, plutao bi, bio bi privezan uz obalu štrikovima i tako bi se brzinski mogao ukloniti ako, recimo prolazi brod. Nema potrebe za ugradnjama i skupim instalacijama, već samo se treba proizvest ovaj uređaj nalik rotoru i iz rijeka ponovno možemo koristiti puni potencijal - rekao nam je mladi inovator iz udruge Locus iz Vinkovaca.
Pogledajte galeriju:
