Učenici u Hrvatskoj nalaze se na petom mjestu ljestvice 20 zemalja koje su sudjelovale u međunarodnom istraživanju znanja iz građanskog odgoja i obrazovanja provedenog u organizaciji Međunarodnog udruženja za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA), objavio je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja u srijedu.
Istraživanje „International Civic and Citizenship Study“ (ICCS) provedeno je u proljeće prošle godine na uzorku od oko 82 tisuće učenika osmih razreda, a iz Hrvatske je u njemu sudjelovalo 2776 učenika. Na prvom mjestu ljestvice našao se Kineski Tajpeh (583 bodova), slijede Švedska (565), Poljska (554), Estonija (545) i Hrvatska (531). Na šestom je mjestu Norveška, sedmom Italija, potom Španjolska, Litva, Nizozemska i Francuska. Slovenija je zauzela 12 mjesto, a Srbija 17., iza koje su Cipar, Bugarska i Kolumbija.
ICCS-om se istražuju učenička znanja i razumijevanja pojmova i tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje, a istraživanje se provodi svakih šest godina. Hrvatska je sudjelovala u zadnja dva ciklusa, a u oba je po izvještaju NCVVO-a ostvarila iznadprosječne rezultate – 2016. je imala jednak broj bodova kao u zadnjem istraživanju.
– Između dvaju provedenih ciklusa, 2016. i 2022., rezultat je ostao isti, odnosno nije došlo niti do povećanja niti do smanjenja građanskog znanja kod učenika u Hrvatskoj, navode u NCVVO-u.
Između dva ciklusa istraživanja povećala se razlika između znanja djevojčica i dječaka: 2016. je zabilježena razlika od 26 bodova u korist učenica, a sada ta razlika iznosi 31 bod.
Rezultati pokazuju kako je naprednu razinu znanja (A) postiglo gotovo jednak postotak učenika kao i visoku razinu (B). Na A razini je 36 posto učenika iz Hrvatske, na B razini ih je 38 posto, dok je srednju (C) razinu znanja postiglo 21 posto učenika. Na osnovnoj razini (D) je pet posto učenika. Prema analizi NCVVO-a, u odnosu na ICCS rezultate iz 2016., udio učenika na naprednoj razini ostao je isti, dok je na ostalim razinama rezultat također vrlo sličan, uz varijacije od jedan do dva posto.
Kako navode u Centru, ukupno se građansko znanje smanjilo u šest od 13 zemalja koje su sudjelovale u zadnja dva ciklusa istraživanja. U sedam zemalja građansko se znanje nije značajnije promijenilo, što znači da ne postoji zemlja sudionica u kojoj je prosječno građansko znanje učenika značajno poraslo između dvaju ciklusa.
– Rezultati propitivanja znanja iz građanskog odgoja su ohrabrujući, tim više što se svih ovih godina vrlo često u javnosti provlači teza kako nam građanski odgoj nije u dovoljnoj mjeri i na kvalitetan način prisutan u odgojno-obrazovnom sustavu. Činjenica da smo peti od 20 zemalja, a ispred Norveške, Nizozemske i Slovenije, govori da međupredmetna integracija građanskog odgoja daje zadovoljavajuće rezultate, što ne znači da kao i sve drugo ne treba nastojati poboljšati. Ipak, ovim se potvrđuje da naši učitelji u svome dijelu predmetnog kurikuluma i građanskog odgoja obavljaju odlično svoju zadaću, izjavio je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO.
NCVVO navodi kako više rezultate postižu učenici iz kućanstava višeg socioekonomskog statusa, odnosno čiji roditelji imaju viši stupanj obrazovanja, veći socioekonomski indeks zanimanja i veći broj knjiga u kućanstvu.
Rezultati međunarodnog PISA istraživanja provedenog među 15-godišnjacima pokazali su kako 21 posto kućanstava u Hrvatskoj ima jednu do deset knjiga, petina učenika navodi kako u domu imaju više od sto knjiga, a šest posto ih tvrdi da obitelj ne posjeduje knjige. Dvije trećine 15-godišnjaka navelo je da kod kuće imaju jednu do pet vjerskih knjiga, a 60 posto da posjeduju isto toliko rječnika. Paralelno, polovica učenika kod kuće ima šest digitalnih uređaja (TV, računalo, pametni telefon…), dok ih više od 30 posto tvrdi kako posjeduju preko deset takvih uređaja.
Mobitel ima 98 posto 15-godišnjaka u Hrvatskoj, a vlastitu sobu njih 83 posto.
Dva posto ispitanika iz Hrvatske izjavilo je kako kod kuće nema toalet, a jedan posto u kućanstvu nema kupaonicu.