Uoči sastanka pet liječničkih udruga - Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), Hrvatske liječničke komore (HLK), Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijative mladih liječnika - s ministrom zdravstva Vilijem Berošem u ponedjeljak, resorno ministarstvo i Vlada iznijeli su očitovanja o aktualnoj temi.
U jednoj od najaktualnijih, onoj vezanoj za manjak liječnika, navode da su od 2013. do 2023. iz Hrvatske otišla 1132 liječnika, a namjeru za napuštanjem Hrvatske iskazala su još 854 liječnika. Ipak, u isto su vrijeme od 2016. do 2023. zaposlena 2492 liječnika te 2187 medicinskih sestara.
I prema podacima Eurostata, čije podatke iznose tek sad, broj liječnika drastično je porastao. Primjerice, 2003. godine bilo je 243 liječnika na 100.000 stanovnika, 2013. 303, a 2019. godine broj je porastao na 351 na 100.000 stanovnika, što je blizu europskog prosjeka. Konkretno, govore iz Ministarstva, brojevi pokazuju da je od 2016. do 2023. godine u bolnicama u Mreži javne zdravstvene službe porastao ukupan broj zaposlenih liječnika za 1109.
- Sve i da je točan podatak o većem broju liječnika, mora se u obzir uzeti da medicina napreduje i da je sve veći broj specijalističkih pretraga koje liječnici moraju raditi, tako da ta teza nikako ne drži vodu - kaže Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Na pitanje što očekuje od sastanka u ponedjeljak, navodi da očekuju pomake, ali i kako od svojih zahtjeva ne planiraju odustati.
- Reprezentativnost se riješila, a ako do raspuštanja Sabora u proljetnoj stanci u proceduru uđu Zakon o radnopravnom statusu i koeficijentima, to bismo shvatili kako dobru volju i pomak. Naravno, tu je i problem robovlasničkih ugovora, ali za to će trebati vremena - kaže Šmit. No isto tako štrajk je i dalje u pripremi, a ako ne bude dogovora, on se može očekivati u svibnju.
Za zakone koje navodi Šmit postoje radne skupine, ali vrlo je upitno hoće li se sve riješiti u rokovima koje su naveli.
S druge strane, ministar Beroš sastanak smatra nastavkom dijaloga, za koji se nada da će biti konstruktivan.
- Uz pomoć reforme radimo na ozdravljenju zdravstvenog sustava. Vjerujem da u konačnici svi imamo isti cilj - kaže Beroš.
Iz Ministarstva navode da su dosad već riješili pitanje neisplaćenih prekovremenih sati za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura, nadalje govore da su povećali primanja za ukupno 1,6 milijardi eura, što je više od 43% u odnosu na 2016. godinu.
- U predloženoj Uredbi o izmjenama koeficijenata liječnika prihvaćeni su svi prijedlozi strukovnih udruga te je Uredba u postupku. Vraćena je reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu, Zakon o radno-pravnom statusu liječnika uvršten je u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu - govore u Ministarstvu.
Što se tiče "robovlasničkih" ugovora koje spominju udruge u zdravstvu, MiZ smatra da prijevremeni prekid rada i odlazak specijalizanta iz zdravstvene ustanove nije samo financijski gubitak za tu ustanovu, nego je puno veći problem zbog narušavanja dostupnosti zdravstvene zaštite za građane na tom području i to u razdoblju najmanje pet godina, koliko je potrebno za završetak nove specijalizacije.
Jedna od točaka su i prekovremeni rad, na koji upozoravaju udruge, no Ministarstvo je stajališta da prekovremeni rad nije obveza, nego svojevoljna odluka liječnika, kao i što se odlučuju za rad u privatnom sektoru u skladu s pravilnikom zdravstvene ustanove i ravnateljem bolnice.
Osim toga, ulaskom u EU trošak prosječnog dežurstva liječnika porastao je čak šest puta, odnosno s 53 na 331 euro.
Što se tiče problematike primarne zdravstvene zaštite i prevelikog broja pacijenata u dnevnom optjecaju, navode da liječnik fizički primi u prosjeku oko 40 pacijenata, a drugi kontakti odnose se na postupke bez prisutnosti pacijenata (telefonsko i online savjetovanje) i administriranje (recepti za kroničnu terapiju, doznake za bolovanje, potvrde, ispričnice). Također, smatra se da nije toliko problem manjka liječnika, koliko je problem to što svi žele raditi u većim sredinama, što predstavlja problem ruralnih sredina i otoka.
Iz HLK i HUBOL-a stižu konstantna upozorenja i da je svaki treći liječnik u sustavu stariji od 50 godina i za nekoliko godina neće nas imati tko liječiti. No u svom odgovoru, MiZ i Vlada govore da to i nije baš tako jer su povećane upisne kvote medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, na kojima se stvara mladi kadar.