Prema zakonu, u trenutku pokretanja istrage, istražna povjerenstva prestaju s radom. Povjerenstvo za aferu Janaf još nije osnovano, a pitanje je kako je oporba formulirala zahtjev za pokretanje povjerenstva, piše Dnevnik.hr.
Nikola Grmoja, jedan od organizatora te akcije, kaže da imaju veliko iskustvo i da su već pokrenuli jedno istražno povjerenstvo koje je bilo ugašeno kad je istraga pokrenuta. "Znamo kako napraviti stvari. Sada ćemo formulirati cijelokupan nacrt na način da istražujemo kakav je utjecaj izvršne vlasti na rad neovisnih institucija. Nećemo se baviti konkretnim ovim slučajem. Isto tako, želimo istražiti kako začepiti rupe u DORH-u i ostalim institucijama da ne cure informacije za vrijeme istrage", rekao je.
Na pitanje hoće li na listi svjedoka biti predsjednik ako se osnuje povjerenstvo, Grmoja kaže: "Ne možemo držati ljestve Andreju Plenkoviću i Zoranu Milanoviću. Hrvatski sabor je iznad predsjednika i predsjednika Vlade i svakako ćemo ispitati Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, a možda i bivše predsjednike, premijere, ministre unutarnjih poslova. Sve one koji dolaze iz tog represivnog i sigurnosnog sustava da vidimo gdje su problemi, kako ih riješiti, a možda možemo predložiti i neka zakonska rješenja koja će prevenirati da se takve stvari događaju", dodao je Grmoja.
Bago je Grmoju pitao je li rješenje moglo biti zatvorena sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na koju su mogli doći premijer i ministar unutarnjih poslova i na zatvorenoj sjednici objasniti "širi kontekst", a ne da se ide na istražno povjerenstvo koje možda neće zaživjeti?
"Odbor svakako treba biti sazvan zbog curenja informacija iz istraga, ali mislim da to nije dovoljno, niti se to može samo na jednoj tematskoj sjednici obraditi, potrebno je šire povjerenstvo koje će imati sve predstavnike oporbe, vladajućih. Koliko sam vidio izjave Branka Bačića i kolege Bošnjakovića, nakon što smo danas u oporbi dogovorili nacrt ovog istražnog povjerenstva ne vidim razloga ni načina da opstruiraju ovo povjerenstvo", odgovorio je Grmoja.
Glavna državna odvjetnica i bivši glavni državni odvjetnik mogli bi također povjerenstvu objašnjavati kako funkcionira Državno odvjetništvo i cure li informacije od njih, no to bi učinili ne ulazeći u meritum istrage i poštivajući činjenicu da neke informacije nisu za javnost pa će neke sjednice morati biti zatvorene.
Pravdajući rad sličnih povjerenstava unazad 20 godina, Grmoja kaže kako je na institucijama da djeluju kada povjerenstva dođu do saznanja te dodaje: "Ne može biti da gospodin Kovačević ima toliku imovinu, a da ga nitko nije pitao za zdravlje svo ovo vrijeme. To se u jednoj normalnoj, funkcionalnoj državi ne može događati", zaključio je Grmoja za Dnevnik.hr.