Potrošači koji su žrtva financijskih prevara nastalih lažnim predstavljanjem u skorijoj bi budućnosti za takve radnje u potpunosti mogli biti obeštećeni od strane svoje banke, a koja bi povrat novca potom trebala tražiti od internetskih platformi ili društvenih mreža putem kojih se prevara dogodila.
Na tom su tragu, naime, danas izglasane izmjene Pravila za platne usluge EU koje je s 39 glasova "za" prihvatio Odbor Europskog parlamenta za financijske i monetarne poslove, no da bi nova pravila stupila na snagu, potrebno je još dovršiti pregovore između Parlamenta i Komisije zakazane za period nakon izbora za Parlament EU.
Prema parlamentarnom odboru, potrošačima bi njihov pružatelj usluga plaćanja, a to je većinom potrošačeva banka, mogao izravno nadoknaditi troškove za sve vrste prevara u plaćanju ako se ustanovi da nije imao adekvatan zaštitni mehanizam protiv prevare, a isti bi pružatelj usluga poslije mogao tražiti povrat tog novca od "pružatelja elektroničkih komunikacija" - naprimjer platformi društvenih medija, tražilica ili telekomunikacijskih tvrtki - ako ne uklone lažna web-mjesta ili spriječe lažiranje telefonskih brojeva.
Na ovaj način za prevaru bi zapravo mogli i trebali odgovarati svi sudionici u procesu, posebno oni za koje se ustanovi kako su bili informirani o činjenici da se putem njihovih kanala odvija neka vrsta financijske prevare, a nisu napravili ništa kako bi tu prevaru spriječili i uklonili sa svojih stranica.
Rapidno rastu
Ovime se, kako je pojasnila europska udruga za zaštitu potrošača BEUC, prvenstveno namjerava spriječiti učestale slučajeve poput onih u kojima se prevaranti predstavljaju kao da se javljaju iz potrošačeve banke te građane navode da putem sumnjivih poveznica ostavljaju svoje osobne podatke i podatke o računima, koje im potom po kratkom postupku "isprazne".
"Financijske su prevare ogroman problem za potrošače. I dok je postalo sve teže koristiti ukradene kartice, prevare putem digitalnog plaćanja rapidno rastu. Prevaranti se najčešće pretvaraju da su zaposlenici potrošačeve banke ili neke druge financijske institucije kako bi time potrošača prevarili i nagovorili da im prebaci novac. Posljedice toga su enormne, prevareni potrošač u prosjeku ostane bez 4191 eura", poručili su iz BEUC-a te pohvalili Parlament zbog smjera u kojemu su krenuli u obračun s prevarantima.
Osim na banke, obveza vraćanja novca odnosit će se i na poštanske ustanove, a Parlament je naglasak stavio i na jačanje transparentnosti, pa će tako svaki potrošač prije iniciranja same usluge digitalnog plaćanja morati biti informiran o svim dodatnim troškovima - poput recimo troškova konverzije i slično - na jasan i razumljiv način.
Početni kapital
Nakon stupanja na snagu novih pravila, stoji u materijalu koji je danas objavio Parlament, sva će poduzeća koja u budućnosti žele obavljati usluge platnog prometa prije početka rada morati podnijeti poseban zahtjev za odobrenje te proći proces autorizacije. Ta će autorizacija, između ostaloga, podrazumijevati da poduzeće ima poseban biznis-plan, navedenu vrstu predviđenih usluga plaćanja, ali i mjere sigurnosti i zaštite podataka te plan likvidacije u slučaju neuspjeha.
Između ostaloga, tvrtka će morati imati minimalni početni kapital između 50 tisuća i 350 tisuća eura, ovisno o vrsti usluga koje pruža.
Dogovoreno je i to da postojeći subjekti koji trenutno obavljaju takve usluge neće morati prolaziti cijeli proces autorizacije, nego će se za njih osmisliti pojednostavljena pravila.
O prijedlogu izmjena postojeće regulative trebalo bi se glasati na prvoj plenarnoj sjednici u travnju ove godine te bi prvo čitanje prijedloga trebalo biti usvojeno bez dogovora s Vijećem EU.
Pregovori između Vijeća i Parlamenta, međutim, trebali bi uslijediti u periodu nakon plenarne sjednice.