Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za EU projekt "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik", vrijedan 881,2 milijuna kuna, potpisan je u ponedjeljak u Dubrovniku.
Riječ je o najvećem infrastrukturnom zahvatu u vodoopskrbni i kanalizacijskom sustavu Dubrovnika u njegovoj povijesti.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić tom je prilikom istaknuo zadovoljstvo što će Dubrovnik trajno riješiti probleme vodoopskrbe i odvodnje, što će povećati kvalitetu života građana.
"Za aglomeraciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potpisano je 1,58 milijardi kuna, a realizacijom će županija postati još bolja turistička destinacija. Također, riječ je o 25 milijardi kuna radova u Republici Hrvatskoj u iduće četiri godine, a to će utjecati na doprinos građevinskog sektora BDP-u i ekonomskom oporavku zemlje", izjavio je Ćorić.
Ćorić: Ne komentiram riječi ispod svake razine
Ćorić se osvrnuo i na kritike Udruge 'Glas poduzetnika' istaknuvši kako već četiri godine više nego dobro komunicira s velikim brojem poduzetnika, dionika lokalne samouprave i udruga.
"Moja promišljanja o ekonomskim temama, koja sam u nekoliko navrata izrazio i pred poduzetnicima, pa i predstavnicima UGP, su odraz promišljanja kako funkcionira porezni i ekonomski sustav u zemlji. Spreman sam na bilo koju raspravu, ali riječi pojedinaca koje su ispod svake razine više ne bih komentirao. Ne mislim da je iskustvo privatnog sektora nužno za poziciju ministra gospodarstva, već promišljanje o makroekonomskim prilikama i što dijelovi ekonomske politike u RH nose", obrazložio je Ćorić.
Franković: Ugovoreno više od milijardu kuna
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se kvaliteta života očituje kroz kvalitetnu vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu.
"Ali najvažnije je što dobivamo i kvalitetan novi uređaj za obradu fekalnih voda u brdu Petka, koji će spriječiti pojavu negativnih naslova o zatvaranju plaža zbog izljeva kanalizacije. Dubrovniku kao turističkom odredištu je to ključ visokokvalitetne usluge", izjavio je Franković.
Naglasio je važnost korištenja sredstava EU u cilju podizanja kvalitete života građana te napomenuo kako je trenutna gradska uprava u protekle tri i pol godine ugovorila više od milijardu kuna bespovratnih europskih i nacionalnih sredstava. Istaknuo je i značaj sjednice Vlade RH u veljači 2018. godine u Dubrovniku.
"Trenutno se vidljivo ostvaruje 90 posto projekata dogovorenih na toj sjednici, a među njima i 'Aglomeracija Dubrovnik'. Svi natječaji su pripremljeni", rekao je Franković.
Đuroković: Omogućen održiv razvoj
Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković nazvao je projekt 'Aglomeracije Dubrovnik' krunom operativnog programa, jer će se na sustav javne vodoopskrbe spojiti novi korisnici, riješit će se pitanje povećanja priključenosti, a na koncu poboljšati kvaliteta života, trajno zaštititi more i omogućiti održiv razvoj.
"Bit će doduše ponešto muke za građane jer će trebati kopati oko 70 kilometara novih cjevovoda, kao i rekonstrukcije i sanacije. Izgradit će se petnaestak crpnih stanica i četiri vodospreme", izjavio je Đuroković.
Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić rekao je kako se bitnim pokazao novi pročistač vode u Komolcu, jer nije bilo ni zamućenja vode ni cisterni na ulicama, a jednak će značaj imati i uređaj u brdu Petka.
"Želim da projekt što prije počne i da imamo što manje žalbi", rekao je Matušić.
Ukupna vrijednost projekta 'Aglomeracije' iznosi 881 208 682 kuna, a njegova provedba između ostalog obuhvaća izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Petka te izgradnju cjelokupne nedostajuće kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području grada Dubrovnika. Projektom su obuhvaćena ulaganja u sustav javne vodoopskrbe u naseljima Dubrovnik, Zaton - Orašac i Moševići - Visočani te sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima Bosanka, Čajkovica, Čajkovići, Donje Obuljeno, Dubrovnik, Gornje Obuljeno, Knežica, Komolac, Lozica, Mokošica, Nova Mokošica, Osojnik, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Sustjepan i Šumet.
Projekt je prije mjesec dana dobio 'zeleno svjetlo' JASPERS-a, nakon dugotrajnog postupka i opsežnog posla u kojem su sudjelovali Vodovod Dubrovnik, Upravni odjel za europske fondove i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika i Hrvatske vode.